Vladimir Putin je 24. februara pokrenuo napad na susednu zemlju, što je izazvalo brzu reakciju zapadne međunarodne zajednice. SAD i njihovi NATO saveznici uveli su oštre finansijske sankcije protiv ruske ekonomije i moskovske elite i poslali milijarde dolara vojne i humanitarne pomoći kijevskim snagama.

Kako se saznaje, državna televizija Rusija-1 poručila je da Moskva treba da premesti vojne snage blizu SAD, pozivajući se na naređenje predsednika Nikaragve Danijela Ortege kojim se daje dozvola da ruske snage ostanu u njegovoj zemlji. Centralnoamerička zemlja se nalazi oko 3.000 kilometara južno od SAD.

Voditeljka ruske televizijska Olga Skabejeva tvrdi da je "najneprijatnija trešnja na vrhu demokratske torte za Sjedinjene Države" to što je Ortega "dao dozvolu da ruske trupe, brodovi i avioni uđu u Nikaragvu". Moskovske snage će se navodno nalaziti u centralnoameričkoj zemlji i u drugoj polovini 2022. u "humanitarne svrhe".

- Šta ste hteli? Ako američki raketni sistemi mogu skoro da stignu do Moskve sa ukrajinske teritorije, vreme je da Rusija izbaci nešto moćno bliže Americi - rekla je Skabejeva.

Dodaje se i da je Ruska novinska agencija Tas izvestila u sredu da je Ortega "potpisao naredbu o produženju dozvole za prisustvo stranih vojnih kontingenata, uključujući i ruske, prema zvaničnom vladinom glasniku". Uprkos proceni Skabejeve, u izveštaju Tas-a se navodi da je Ortega dao dozvolu i trupama iz SAD—pored snaga iz Venecuele, Hondurasa, Gvatemale, Dominikanske Republike, Kube, Meksika i Salvadora.

Naime, Ortega je bio nepokolebljiv saveznik Rusije još od perioda kada je bio na čelu revolucije koja je zbacila diktatora Anastasija Somozu 1979. godine. Ortega je bio predsednik od 1985. do 1990. godine, pre nego što je ponovo izabran na vlast 2007. godine.

U mesecu aprilu, panel novinara i eksperata se u emisiji Rusije-1 smejao dok su razgovarali o mogućnosti izvođenja nuklearnih udara na gradove SAD.

Te sugestije su usledile nakon što je Rusija navodno testirala nuklearnu raketu Sarmat u severozapadnom regionu zemlje i uspešno pogodila ciljeve na poluostrvu Kamčatka, udaljenom oko 4.500 kilometara. Putin je tada rekao da je dugo očekivano oružje "sposobno da savlada sva savremena sredstva protivraketne odbrane".

Iako su Vladimir Putin i drugi ruski lideri navodno verovali da će brzo preuzeti kontrolu nad Ukrajinom i da će ih ljudi koji govore ruski u zemlji dočekati raširenih ruku, naišli su na žestok otpor, piše "NJuzvik". Rusija je bila prinuđena da u velikoj meri odstupi od svog cilja rušenja vlade u Kijevu i da umesto toga svoje vojne operacije usmeri na istočni region Donbas. Kako bi opravdao međunarodno osuđenu invaziju, Putin je tvrdio da njegove snage rade na oslobađanju onih koji govore ruski jezik od "nacistista".

 

BONUS VIDEO:

 

 

 

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".