Ovako je pričao Ivan Sarić, naš prvi konstruktor i pilot, nakon što se 1910. godine vinuo u nebo svojeručno napravljenom letelicom.

- Tih godina avijacija je u povoju. Braća Rajt lete 1903, a sedam godina kasnije nad Suboticom leti Sarić - uvodi nas u prvu u nizu zanimljivih priča o Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu Mirjana Novaković Munišević, viši kustos muzeja.

Dok šetamo muzejom, kroz postavku aviona i ličnih predmeta pilota vraćamo se u prošlost.

Foto:Novosti/Darko Dozet

 

- Sarić je bio sportista, bavio se biciklizmom, mačevanjem, rvanjem... Kada počinje da se bavi automobilizmom, putuje u Francusku gde je prvi put video avion. I rešio da ga napravi, tajno ga je fotografisao i uradio skicu. U podrumu svoje kuće sklapa prve delove. Neke je uvozio iz inostranstva, a neke je sam pravio od drveta. U muzeju je izložena replika Sarićeve letelice, napravljena je uz njegovu pomoć 1957. Sadrži originalne delove: elisu koju je napravio 1909, baštenska stolica je poslužila kao pilotsko sedište, žice je skidao sa klavira, a točkove sa bicikla. Tog oktobra 1910. u Subotici se okupilo oko 7.000 ljudi. Leteo je 30 metara iznad zemlje i oko 40 km/h. I preživeo. Sledeće godine je napravio avion "sarić 2". Sačuvan je alat, kao i delovi drugog aviona. U Prvom svetskom ratu je mobilisan i proveo ga je u austrijskoj fabrici, tad se i završava pionirski period avijacije - kaže Novaković Munišević.

Srbija je prve vazduhoplovne korake napravila na samom početku 20. veka kada je započeta modernizacija vojske. Najpre je planirano uvođenje balona u naoružanje, zbog čega je 1902. godine u Rusiji školovan prvi balonista, kapetan Kosta Miletić. Objava mobilizacije pred početak Balkanskog rata 1912. ubrzala je formiranje srpskog vazduhoplovstva.

Foto:Novosti/Darko Dozet

 

Iste godine na školovanje u Francusku upućene su dve grupe po šest pilota koji su završili obuku i dobili dozvole. Prvi letovi se beleže u Balkanskim ratovima, a na uspehe naše vojske bačena je senka kada je poginuo pilot Mihailo Petrović, kod Skadra, u martu 1913. Narednik Petrović je ujedno i prva žrtva srpskog vojnog vazduhoplovstva. U muzeju su izloženi njegovi lični predmeti - džemper koji je nosio kad je poginuo, kačket, ručni sat koji je stao u vreme kada je avion pao - kaže Mirjana Novaković Munišević.

Veliki rat


Na razvoj avijacija kao roda vojske uticali su ratni sukobi jer se tehnika brzo razvijala. U Prvi svetski rat 1914. ušli smo sa šest pilota i deset aviona. Izviđačkim letovima avijatika je mnogo doprinela srpskim pobedama na Ceru, Drini i Kolubari.

- Godine 1913. Kraljevina Srbija je dobila uredbu o upotrebi vazdušnih sprava i pravno uredila okvir avijacije nad svojom teritorijom i tako postala peta država u svetu koja je regulisala upotrebu letelica. Veliki rat je iznedrio heroje, vođe… Od pilota Save Mikića, čiju zbirku odlikovanja baštinimo, do Branka Vukosavljevića i drugih pilota koji su leteli, ali i dali svoje živote. Kroz fotografije i sačuvane predmete možemo da ilustrujemo svu težinu rata. Pročitala sam jednom podatak koji kaže da kada bismo minutom ćutanja odali počast svim žrtvama Prvog rata, ćutali bismo dve godine i 172 dana. I zato, naša dužnost i obaveza je da se sećamo. U muzeju je izložena replika aviona "njepor 11", koja je dobijena razmenom sa francuskim kolekcionarom Žakom Salisom, sa originalnim delovima, poput motora, elise i mitraljeza - kaže Mirjana Novaković Munišević.

Foto:Novosti/Darko Dozet

 

 

Za međuratni period važan je razvoj civilnog vazduhoplovstva i vazdušnog saobraćaja koji postaje veoma značajan. Ulagalo se u infrastrukturu, nabavku letelica i ljudske resurse. U razvoju civilne avijacije država je odigrala veliku ulogu.

- U to vreme bilo je pet velikih fabrika. Ovde je izložen školski avion "fizir FN" koji se proizvodi od 1929. u fabrici "Zmaj", a koristi se kao školski avion sve do početka Drugog svetskog rata - kaže Mirjana Novaković Munišević.

Ali ono po čemu je muzej najpoznatiji u svetskim okvirima jeste kolekcija aviona iz Drugog rata, i to lovaca.

- Ovaj muzej je specifičan jer je spoj istoka i zapada i dok gledate modele proći ćete pored nemačkog, britanskog, francuskog, ruskog i američkog aviona, što ne postoji ni u jednom muzeju na svetu. Kako su se političke okolnosti menjale, tako su se menjale i okolnosti za nabavku aviona. Sačuvana je kolekcija lovaca - od "meseršmita 109", preko "hoker harikena", "spitfajera", do "jakovljeva 3" - kaže Novaković Munišević.

Foto:Novosti/N.Fifić

 

 

Muzej ima fond od 200 letelica, deo je pohranjen u depou, tamo se nalazi unikatna letelica "fijat G.50 bis", jedina sačuvana na svetu.

Kada je u zoru 6. aprila 1941. nemačka avijacija bombardovala Beograd, simbol herojstva i odbrane jedne zemlje postali su piloti Aprilskog rata, sa akcentom na herojsku odbranu 6. lovačkog puka. Korišćene su letelice "meseršmit 109" i avion "IK-3" domaće konstrukcije, od kog, nažalost, nijedan nije sačuvan.

- Jedan od heroja Drugog rata je Miloš Žunjić, kapetan prve klase, koji je poginuo nad Pančevom. Ali baštinimo i deo koji se odnosio na napad, pa je ovde izložen repni deo aviona "štuka junkers 87B", koji je pripremljen prošle godine za izložbu o Aprilskom ratu - priča naša sagovornica.

Novo razdoblje

Nakon Drugog rata počinje era mlazne avijacije, ulaže se u tehniku. Proizvod svega toga su prvi mlazni avioni. Kod nas su u upotrebi od početka pedesetih godina, a u okviru američke pomoći stižu prve letelice: "lokid T-33", "F-84 tanderdžet" i "F-86 sejbr".

Helikopteri "sikorski" S-55 i S-51 su prvi helikopteri koji su stigli u zemlju iz Britanije.

Foto:Novosti/Darko Dozet

 

- Od Britanaca su kupljena i dva modela aviona "foland net". Jedan je imao udes u Batajnici po dolasku, a drugi je doniran Muzeju vazduhoplovstva jer vlast ubrzo odlučuje da kupi čuvenog lovca MiG 21. Ovaj izložen je verzija F13. To su prvi supersonični avioni korišćeni u našoj avijaciji - priča Mirjana Novaković Munišević.

Od domaćih aviona ovde su i prve eksperimentalne letelice koje su proizvod konstruktorske grupe na čijem čelu je bio major Dragoljub Bešlin i to su projekti Vojnotehničkog instituta u Žarkovu.

- Prvi avion je zanimljiv jer pilot u njemu leži na stomaku. Ispitivalo se da li je lakše pilotu da sedi ili leži. Ispostavilo se da je lakše da leži, ali nije bilo dobro što je položaj glave bio sa isturenom bradom i vrat je trpeo ogroman pritisak. A ovde su i prva dva naša mlazna aviona - J-451M i J-451MM - stršljen. Već su bili proizvedeni kad su nam stigli mlazni avioni iz američke vojne pomoći, što nam govori da smo išli u korak sa svetom - kaže Mirjana Novaković Munišević.

Foto:Novosti/N.Fifić

 

 

U postavci su i avion "utva 66" koji je proizvodila fabrika "Utva", jedna od naših najstarijih, zatim "kraguj" - proizveden u 46 primeraka, u fabrici "Soko" iz Mostara, "galeb G-2", školsko-borbeni avion, i danas leti kao oldtajmer. "Orao" se proizvodio od 1974. u saradnji sa Rumunijom. U pitanju je mlazni avion i u muzeju je prvi napravljeni, serijske proizvodnje 001.

Muzej i napolju ima izložene letelice i vojnog i civilnog vazduhoplovstva. Najveći eksponat je "karavela", avion JAT-a i prvi mlazni avion korišćen kod nas u civilnom vazduhoplovstvu, od 1963. godine.

Istorija muzeja


Muzej vazduhoplovstva je osnovan 1957. u jednoj kancelariji Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane u Zemunu.

- Dve godine kasnije bilo je jasno da tu nema prostora jer je ovo muzej velikih predmeta. Zato je preseljen na stari beogradski aerodrom (danas prostor "Erport sitija") i tu je dobio izložbeni prostor. Tad je prvi put predstavljen javnosti. To su šezdesete, Novi Beograd se širi i sve je manje prostora za letelice. Godine 1962. otvara se novi beogradski aerodrom u Surčinu i muzej ponovo mora da se seli. Raspisuje se konkurs za izgradnju zgrade, na kojem pobeđuje Ivan Štraus, sarajevski arhitekta. Godine 1975. počinje izgradnja muzeja, koja je trajala 14 godina. Muzej je otvoren 21. maja 1989, i prvog dana posetilo ga je 6.000 ljudi. U martu 2019. muzej kao ustanova kulture ulazi u sastav Ministarstva odbrane. Ovih dana počela je rekonstrukcija muzeja. Izvode se radovi na prilaznom platou i stepeništu. To jeste estetski deo, ali je važna stvar ulaganje u zaštitu muzejskih predmeta jer je prilazni plato i krov depoa. Radimo na tome da obezbedimo sve uslove za čuvanje muzejskih predmeta, što treba da služi na ponos i nama i državi koja je spremna da prepozna kvalitet koji posedujemo i prezentujemo - kaže Novaković Munišević.

Eksponati koji su padali sa neba


U muzeju je izložba posvećena NATO agresiji koja je naslovljena "Eksponati koji su padali sa neba".

Foto:Novosti/N.Fifić

 

- To je jedan od najtragičnijih događaja naše skorašnje istorije da je u zoru 21. veka napadnuta jedna suverena država. Ovde su delovi oborenih letelica, najpoznatiji je F117 - tu su levo krilo, kabina i oprema pilota. Izložen je i deo ruskog raketnog sistema "neva" kojim je avion oboren tog 27. marta 1999. i on predstavlja jedini zvanično oboren avion ovog tipa u svetu. U vitrini su delovi oborenog američkog aviona F16, kao i kabina i deo repa. Orao naslikan na avionu znači da je njim pilotirao komandir eskadrile, a slova označavaju bazu Avijano iz koje je poleteo. Na njemu je pilotirao Dejvid Goldfajn, koji će kasnije postati komandant američkog vazduhoplovstva. Kabina je pala u blizini sela Nakučani kod Šapca, a pronašao ju je meštanin i od nje napravio kućicu za psa. Izložene su i dve bespilotne letelice iz NATO agresije - američki predator i francuski „kreserel“. Na postolju je tomahavk, navodeći projektil koji leti 450 km/h, ima domet od 1.000 km i nikad ne promašuje cilj. Ovaj izloženi je pao prvog dana NATO agresije na aerodrom Lađevci. Nije eksplodirao, pukao je pri padu - kaže Mirjana Novaković Munišević.

Inače, izložba sa ovim predmetima napravljena je u muzeju već u decembru 1999. godine.

Bogat fond


- Muzej u svom sastavu ima 21 zbirku: zbirku vazduhoplova: aviona, helikoptera, elisa, rotora, lakih letelica i jedrilica, zbirku vazduhoplovne opreme i odeće, istorije vojnog i civilnog vazduhoplovstva, filatelije, umetničku, zbirku foto-materijala (preko 150.000 fotografija i negativa), video zapisa… Muzej se po kvalitetu i kvantitetu zbirki nalazi u prvih 10 muzeja na svetu vazduhoplovnog tipa. Nažalost, istorija avijacije obiluje ratnim sukobima - Balkanski, zatim Prvi svetski, Drugi rat, pa rat na prostoru bivše Jugoslavije, do NATO agresije na Srbiju. A 20. vek je ujedno i vek razvoja avijacije - kaže Novaković Munišević.

(Blic)

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".