Britanski naučnici proučavali su način ishrane plemena Fore sa Papua Gvineje i došli do zaključka da su njihove kanibalske navike uticale na razvoj genetskog otpora prema bolesti kuru, neurološkom oboljenju sličnom "bolesti ludih krava". Rezultati ovog istraživanja mogli bi da budu od velike važnosti za lečenje Parkinsonove bolesti i demencije.

Za bolest kuru se čulo tek kada je lekar koji je radio na Papua Gvineji primetio da mnogi članovi plemena Fore obolevaju od misteriozne bolesti. Kod pacijenata bi se prvo izgubila sposobnost da hodaju, a potom i da žvaću i gutaju, što je vodilo ka gubitku kilograma i smrti. Članovi plemena su bolest nazvali kuru, što znači drhtati od strah. Od ove bolesti umiralo je dva odsto ljudi u zajednici svake godine.

Foto: Jutjub printskrin/60 Minutes Australia

 

Pleme Fore poznato je po svojim pogrebnim obredima koji uključuju gozbe na kojima muškarci jedu meso svojih pokojnih rođaka, dok žene jedu njihove mozgove. Članovi plemena na ovaj kult gledaju kao na ukazivanje poštovanja prema svojim voljenima. 

Period inkubacije ovog virusa može trajati čak 50 godina.

Međutim, u mozgu pokojnika nalaze se molekuli koji mogu biti smrtonosni ako se pojedu. Dakle, kroz način ishrane se bolest kuru prenosila, jer se njeni molekuli mogu regenerisati i reprodukovati. 

Bolesti koje se prenose veoma su nezgodne za lečenje jer su prioni neuništivi. Zabranom kanibalističkih obreda 1950. godine na Novoj Gvineji, bolest kuru je počela da jenjava. Međutim, istražujući ovu bolest naučnici su došli do zaključka da je pleme Fore kanibalizmom vremenom razvilo imunitet na kuru!

Naučnici trenutno ispituju neurološke strukture priona koje bi mogle da pomognu u lečenju Alchajmerova i Parkinsonove bolesti i drugih sličnih neuruloških oboljenja.

(Nacionalna geografija)