Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da država radi sve kako bi ublažila negativne posledice krize koja je zahvatila ceo svet, a izazvana je energetskom krizom i ratom između Ukrajine i Rusije.

Ruska specijalna operacija teritoriji Ukrajine, izaziva zabrinutost za snabdevanje osnovnim životnim namirnicama i energentima širom sveta. Cena pšenice u SAD  dostigla je maksimum u poslednjih 14 godina, zbog ogromne potražnje uvoznika.

Predsednik Vučić istakao je da Srbija ima dovoljno hrane, ali da želi da izbegne situaciju koja se desila u ponedeljak, kada smo samo u jednom danu imali zahtev za izvoz četvrtine naših ukupnih rezervi.

- Tolika je pomama u regionu za žitaricama. Cene su otišle u nebesa. Svi moraju da obezbede hleb za svoje stanovništvo. Zato smo doneli tu meru, a Vlada će imati mogućnost da procenjuje kada da odobri izvoz, jer se to ne radi zakonom, već podzakonskim aktima. Dakle, kada Vlada proceni da smo potpuno sigurni, u tom trenutku uvek može da dozvoli izoz. Ali, mi moramo da merimo bukvalno svakog dana da se nijednog trenutka ne bismo brinuli da li imamo dovoljno za potrebe domaćeg stanovništva - istakao je predsednik Vučić.

Foto: Profimedia

 

Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da će Vladi Srbije predložiti da umesto potpunog ograničenja izvoza pšenice, kukuruza, brašna i ulja, uvede kvote kao rešenje koje će koristiti privredi, farmerima i državi.

Ovaj predlog se odnosi na uvođenje mesečnih kvota i poštovanje već postojećih ugovora kako se u većoj meri ne bi ugrozio izvoz.
Isto tako, ovakvim rešenjem bi se održala pozicija domaćih proizvođača na evropskom i tržištu regiona, ističe se u saopštenju.

PKS poručuje da je snebdevenost tržišta osnovnim životnim namirnicama stabilna, kao i da proizvođači imaju dovoljne količine da obezbede potrebe, te da se ne očekuju nestašice.

Ekonomista Aleksandar Vlahović izjavio je za medije da je ovakva odluka Vlade očekivana. Vlahović ističe da će ona imati kratkoročni uticaj, ali da će smiriti cene hrane u Srbiji.

- Na dugi rok, nisam siguran da ovom merom može da se postigne cilj. Ovo nije ništa neuobičajeno. Mnoge druge zemlje su reagovale na sličan način. Kada dođe do ovakvih poremećaja berze se zatvaraju, centralne banke reaguju, tako što uvode moratorijum, kod nekih banaka koje su ugrožene. Dakle, neophodno je doneti ovakve kratkoročne mere, ali one samo u kratkom roku daju odgovarajuće rezultate - zaključio je Vlahović.

(Blic)

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".