Karneval se prošle godine vratio na staro nakon pandemije kovida-19, zbog čega se fešta nije organizovala 2020. i 2021. a 2022. upriličena je samo za lokalne stanovnike i pod određenim drugim ograničenjima.

Osim što se slavio povratak na staro, karnevalom se proslavljala i pobeda Luiza Inacija Lule da Silve iz levičarske Radničke stranke na predsedničkim izborima u oktobru 2022. godine, nad Žairom Bolsonarom, koji je optuživan za autokratiju.

Fešta je dobila svoj nastavak, kostimi su ekstremno provokativni, plečačice izlaze u javnost sa otkrivenim grudima.

"Karneval života i slobode", opisivao se ranije događaj i najavilao da će više desetina miliona ljudi prisustvovati tradicionalnoj manifestaciji koja će se organizovati i u Salvadoru, Resifeu i Sao Paulu.

Vivijen Morais Fereira Guimaraes radi kao ulična prodavačica brze hrane, a dok traje karneval, pleše sambu kao predstavnica škole "Unidos do Porto da Pedra". Rekla je da su zbog načina na koji su predstavljane plesačice, ali i brojnih predrasuda, ona i ostale igračice bile izložene uvredama, pa su im neki predlagali da se bave prostitucijom.

Zabrinutost je izrazila je i Rajan da Silva Ferreira, plesačica koja predstavlja školu sambe "Acadêmicos do Salgueiro", i koja smatra da su plesačice na karnevalu "preterano seksualizovane".

- Maltretiraju nas uvek i svuda - naglasila je tri godine pre nego što je korona poremetila oragnizaciju karnevala.

Fernanda Florentino, predstavnica više plesnih škola istakla je da seksualno uznemiravanje plesača nije ograničeno na karnevalske nastupe.

Porodični život samba plesačica često je prepun komplikacija. Na primer, Rayane se na kraju razvela od supruga koji je bio protiv njene ljubavi prema karnevalskom plesu.

Dvadesetjednogodišnja predstavnica škole sambe "Unidos de Vila Isabe" raskinula je sa dečkom:

- Rekao mi je da biram između karnevala i njega. Karneval je moj život, pa sam odabrala karneval - prenosi qcostarica.com.

Dr. Rosane Borges, koja predaje novinarstvo na Univerzitetu u Sao Paulu, izjavila je da je slika o ženi seksualizira često do tačke vulgarnosti na karnevalu i napomenula da postoji rasna diskriminacija plesačica kao inače u brazilskom društvu.

Pre nekoliko godina karneval je najavljivala strašna statistika: preko 500 slučajeva rasizma, seksizma i homofobije i više od 200 prijava pljačkanja i pokušaja silovanja. Pitanje je koliko je bilo neprijavljenih slučajeva. Policijski izveštaji pokazali su da je nasilje nad ženama od 2015. godine tokom festivala povećano za neverovatnih 174 odsto. Brazilski fotograf DŽulijen Albukeri trudio se da zabeleži te momente.

Rio je ove godine sav u znaku plesa, veselja i ženskih oblina. Šta treba uraditi da bi priča o karnevalu bila potpuno drugačija, pitanje je na koje nadležni, kako se čini, uopšte ne obraćaju pažnju. Istina ostaje u drugom planu, a kao glavne vesti ističu se "vesele" slike.

(ŽenaBlic)

BONUS VIDEO: