Dan posvećen Svetom Savi donosi pregršt običaja. Ona koja su najpribližnija nama danas kažu da se ovaj dan ne bi trebalo nositi ništa crveno ni koristiti oštri predmeti.

Pred Savindan se nije smela stoka terati u šumu, iz straha od vukova, jer bi to za nju bilo pogubno. Ovih dana se ništa nije smelo raditi sa sečivom. Britve nisu otvarane da bi vucima čeljusti ostale sklopljene. A žene nisu smele ništa bojiti u crveno da vuci ne bi klali stoku.

Još jedno verovanje je da na ovaj dan lenjost nije dozvoljena.

Veruje se i da dešavanja na njegov dan ukazuju kakva je godina pred nama. Veruje se da ovaj svetitelj može da umiri more i oluje kao i da stvori vodu iz kamena.

Možda i najjače verovanje je ono da je loš znak ako na Svetog Savu grmi i da će se sigurno nešto rđavo desiti, pošto su udari gromova izuzetno retka pojava zimi.

Isto tako postoji i verovanje da sunčan dan na Svetog Savu donosi blagostanje i srećnu i rodnu godinu.

Foto: B.Subašić/Arhiva Novosti

 

Po običajima, domaćice Savindan treba da iskoriste za sve bitne kućne poslove, čak je poželjno da se obavi veliko spremanje.

Smatra se i da deca na Svetog Savu treba da nauče nešto novo, makar neku novu pesmu, jer će se u suprotnom ulenjiti i neće dovoljno napredovati cele godine.

Ko je bio Sava Nemanjić?

Sveti Sava je bio prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog.

Sa svojim ocem, koji se kasnije zamonašio i dobio ime Simeon, podigao je manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke. Uredio je zakonopravilo – zbornik građanskih i crkvenih propisa, poznato i kao Krmčija Svetog Save.

Godine 1219. Sava je od Vaseljenske patrijaršije u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve sa statusom samostalne arhiepiskopije. Više puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. NJegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Vladislav.

Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je 1594. naredio da se mošti Svetog Save spale na Vračaru.

Foto: ATA images

 

 

BONUS VIDEO: