Zbog sporenja oko vlasništva nad školskim brodom Jadran, Prevlake, ali i Spomen-ploče u Morinju nedavno imenovani ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić je otkazao ranije dogovoreni dolazak u Tivat, planiran za prošlu subotu, kada je trebalo da se sastanke sa svojim crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem.

Do susreta ministara odbrane dveju država nije došlo zbog njihovih oprečnih stavova koji se tiču vlasništva nad brodom Jadran oko čega se, inače, Hrvatska i Crna Gora spore već decenijama.

Ministar Krapović je uoči susreta sa hrvatskim kolegom Ivanom Anušićem rekao da Hrvatska na brod nema pravo, te da o tome Crna Gora nije spremna da pregovara. Reakcija Anušića bila je otkazivanje dolaska u Crnu Goru, uz komentar da stavovi ministra Krapovića “ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Hrvatske i istorijskih činjenica”, prenosi Politika.

Foto: Jutjub printskrin/Jutarnji list

 

Sporeći se sa hrvatskim ministom, Krapović je, između ostalog, rekao da je njegov hrvatski kolega napravio “pogrešnu procenu” ako misli da može da “ucenjuje Crnu Goru samo zato što je Hrvatska članica EU”.

On je rekao i da smatra da je Anušić politizovao priču oko vlasništva nad brodom zbog toga što se Hrvatska nalazi u izbornoj godini.

Krapović je za ministra odbrane izabran 31. oktobra prošle godine, a Anušić dve sedmice kasnije.

Foto: Jutjub pritnskrin/RTCG - Zvanični kanal

 

Đurović za Radio Slobodna Evropa kaže da je ovo “samo jedno upozorenje kako sa deficitom diplomatskog iskustva možemo da poremetimo odnose koje smo dugo negovali”.

Ona je podsetila da je Crna Gora sa susedima, pa i Hrvatskom, godinama imala dobrosusedske odnose, koje i dalje treba negovati. Đurović se nada da će stvari biti popravljene, jer bi, u suprotnom, to moglo usporiti integracije Crne Gore.

Đurović, koja je od 2004. do 2010. godine bila na pozicijama potpredsednice vlade ili ministarke zadužene za evropske integracije, smatra da je “optimalno vreme za završavanje tih pregovora prošlo”.

- A to je bilo pre nego što je Hrvatska postala članica EU, kada je nama to Evropska komisija prijateljski sugerisala. Bilo je to 2007. do 2010. godine - navela je ona. Ističe, međutim, da u tadašnjem Ministarstvu spoljnih poslova nisu bili istog mišljenja kao Evropska komisija.

RSE podseća da su se odnosi dve države, nakon učešća Crne Gore u napadu na Dubrovnik početkom 1990-ih, potpuno normalizovali tokom protekle tri decenije.

Obe države su danas članice NATO. Hrvatska je u Evropskoj uniji, a Crna Gora u procesu pridruživanja.

Dugogodišnji novinar iz Dubrovnika Luko Brailo za RSE podseća da je u vreme ranijih premijera Hrvatske sa crnogorskim vlastima napravljen prećutni dogovor da se teške ratne i posleratne teme stave u stranu.

Odnosi su poboljšati do te mere da je Hrvatska pomagala Crnoj Gori na evropskom putu, napominje Brailo, prenosi Tanjug.

- Međutim sad, sa ovako tvrdim stavovima oko Prevlake, broda Jadran i drugih, rasplamsavaće se nekakva vrsta netrpeljivosti na obe strane, što je posle 30 godina nepotrebno - smatra on.

Brailo ocenjuje i da “Krapovićeva epizoda, zasad epizoda, ne doprinosi normalizaciji odnosa”. Kako kaže, problemi se mogu rešiti samo dijalogom, uz uslov da političari budu razumni.

- Neophodno je da obe strane pronađu dovoljno razumne ljude koji će iza reflektora i medija pripremati teren da se otvoreni problemi počnu rešavati - naveo je ovaj dubrovački novinar.

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da brod Jadran smatraju otuđenom imovinom i traže da se vrati u matičnu luku Split. On nije isključio mogućnost ukjlučivanja međunarodnog suda u slučaju da se ovaj problem ne može rešiti bilateralno i dogovorom, prenosi Tanjug.

Crna Gora i Srbija međusobno već rešile spor

Crna Gora se poziva na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ kojeg je potpisala tadašnja SR Jugoslavija (zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Makedonijom i BiH), 29. juna 2001. u Beču, a međunarodno-pravni kontinuitet SRJ je nakon referenduma i izglasavanja nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. nasledila Srbija.

Crna Gora i Srbija su međusobno već rešile pitanje Jadrana sporazumom koji su 2006. potpisali tadašnji predsednici Boris Tadić i Filip Vujanović, prema kojem je brod ostao Crnoj Gori.

Podsetimo, nekoliko pripadnika Devete bojne Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS) prisustvovalo je prošle sedmice izložbi o školskom brodu Jadran u Splitu, a snimljena je i video-poruka za Crnu Goru.

Foto: P. Mitić

Ivan Anušić

- Vratite nam naš školski brod Jadran koji ste uzeli iz Splita, jer ćemo doći po njega u Crnu Goru - poručio je jedan od pripadnika HOS-a, pri čemu su ga ostali podržali, preno je hrvatski portal Dnevno.

Inače, HOS-ovci su poznati da u svom grbu imaju ustaški poklič "za dom spremni".

Brod Jadran - tačka sporenja Hrvatske i Crne Gore

Jadran je trenažni jedrenjak koji je porinut 1931. u Hamburgu za potrebe jugoslovenske kraljevske ratne mornarice. Danas se nalazi posedu vojske Crne Gore.

Stvaranjem prve jugoslovenske države 1918. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom školskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao pomornarički kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna 1926. godine organizacija „Jadranska straža“, koja se bavila popularizacijom pomorstva među južnim Slovenima, započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda. Na taj način je obezbeđeno milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.

Foto: Vikipedia/javno vlasništvo

 

Ugovor za gradnju školskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemačkim brodogradilištem "H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime „Jadran“, a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio. U Tivat, gde mu je i danas matična luka, uplovio je 16. jula 1933. godine u 10 časova, uz svečani doček, kako i priliči.

Već naredne godine š/b „Jadran“ počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji izvan Jadranskog mora, a posle rata samo pet, jer primat u krstarenjima preuzima š/b "Galeb". Primat preuzima nazad 1997. godine krstarenjem do Grčke, da bi već sledeće godine otplovio za Lisabon.

Najzanimljivije i najduže putovanje š/b „Jadran“ (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-NJujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod „Jadran“ koristila je italijanska ratna mornarica, takođe kao školski brod pod imenom „Marko Polo“. Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “Sava Kovačević” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.

Karakteristike broda

Školski brod „Jadran“ je jedrenjak tipa „barkantin“ deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8,90 m, srednji gaz je 4,05 m, visina velejarbola 39,1 m, a površina jedara 933 m². Ukupna dužina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je „burmajster-alfa“ 353 KN i razvija maksimalnu brzinu od 14 čvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri četvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.

Ovaj brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora. Sa zalihama od 48 tona pitke vode i 27 tona goriva, može da plovi 15 dana bez pristajanja.

BONUS VIDEO: