Ova oblast pega mogla bi situaciju na Zemlji narednih nedelja da učini veoma uzbudljivom jer će se naša planeta uskoro naći pod njihovim udarom.

Prva grupa, nazvana AR3490, prešla je severoistočni horizont Sunca 18. novembra i zarotirala se bliže Zemlji, da bi ubrzo za njom stigla još jedna grupa pod nazivom AR349.

PODRUČJE UTIČE NA NAČIN NA KOJI CELO SUNCE VIBRIRA

Naučnici su već ranije, dok su pege još bile izvan Sunčevog horizonta, znali da dolaze jer su na tom području snimili „helioseizmičke potrese“, odnosno talase na površini Sunca. Region Sunčevih pega je „toliko veliki da utiče na način na koji celo Sunce vibrira“, javio je Spaceweather.com.

Otkako su se pojavile, grupe Sunčevih pega su se razdvojile, rađajući nove pege, uključujući AR3492, AR3495, AR3496 i AR3497, stvarajući čitav „arhipelag“, objavio je sajt EarthSky.

Područje se prostire na oko 200.000 kilometara, što je 15 puta više od prečnika Zemlje.

JAKE ERUPCIJE SE VEĆ BELEŽE, A MOGLE BI DA BUDU I NAJJAČE

U protekla četiri dana Sunce je već izbacilo najmanje 16 solarnih baklji M klase i C klase, druge i treće najjače klase solarnih erupcija. Stručnjaci upozoravaju da bi u narednih nekoliko nedelja moglo biti mnogo više erupcija iz ovih klasa, ali i poneka iz najjače klase Iks.

„Indeks“ piše da je na delu očigledno takozvani emerging flux, odnosno izranjajući magnetni tok, proces kojim magnetno polje iz unutrašnjosti Sunca izlazi na površinu, stvarajući Sunčeve pege i aktivne oblasti. Ovaj proces može dovesti do stvaranja sunčevih baklji i koronalnih masa koje izbacuju velike količine energije u svemir. To je plodno tlo za stvaranje svega, uključujući i erupcije klase Iks, ali ponekad kroz manje erupcije klase C i M, magnetne tenzije mogu da se opuste, tako da ne mora da se dogodi bljesak klase Iks.

MOGUĆI PREKIDI RADIO-VEZA

Razvoj pega mogao bi da dovede do izbacivanja koronalne mase (CME), odnosno vetrovima naelektrisanih sunčevih čestica, koji bi mogli da udare u Zemlju i izazovu jake geomagnetne oluje.

Mogle bi da izazovu prekide u radio-komunikacijama i spektakularnu auroru borealis. Međutim, jačina ovog efekta će u velikoj meri zavisiti od toga da li se smer magnetnog polja solarnih vetrova poklapa sa Zemljinim ili je suprotan. Ako bude suprotno, efekat će biti veći.

ŠTA SU SOLARNI VETROVI?

Sunčev vetar je plazma male gustine koju emituje Sunce, a sastoji se uglavnom od naelektrisanih čestica, uglavnom protona i elektrona, uz nešto malo alfa čestica i jona kiseonika.

Brzine ovih čestica kada stignu do Zemljine magnetosfere su između 250 i 900 kilometara u sekundi, pri čemu se gustina vetra i brzina povećavaju tokom povećane Sunčeve aktivnosti.

Sunčev vetar formira Van Alenove pojaseve, oblasti oko Zemlje u kojima se usled dejstva Zemljinog magnetnog polja, električno naelektrisane čestice kreću velikom brzinom, formirajući snažan izvor elektromagnetnog zračenja. Linije Zemljinog magnetnog polja koje se protežu između polova usmeravaju naelektrisane čestice sunčevog vetra ka polovima, gde se sudaraju sa česticama gasa u atmosferi, što rezultira aurorama koje se najbolje vide u polarnim regionima.

Sunčev vetar, između ostalog, stvara geomagnetne oluje koje mogu da poremete rad radio-stanica i satelita, kao i električnih mreža na Zemlji.

Astronomi su poslednjih dana primetili i nekoliko velikih lukova plazme na Suncu, tzv. prominencije, koje se uzdižu iznad nekih Sunčevih pega u grupi. Najveći među njima uzdiže se više od 64.000 kilometara iznad površine. U nekom trenutku bi mogli da se odlome i odlete u svemir.

Pored svega navedenog, na južnoj hemisferi Sunca pojavile su se još tri grupe Sunčevih pega.

ZNAK DA SE PRIBLIŽAVA SOLARNI MAKSIMUM

Pojava ovih velikih grupa Sunčevih pega je najnoviji znak da se Sunce brzo približava solarnom maksimumu, vrhuncu svog 11-godišnjeg ciklusa, za koji se predviđa da će se desiti sledeće godine.

Tokom solarnog maksimuma Sunčeva magnetna polja se intenzivnije zapliću, što omogućava Sunčevim pegama da se lakše formiraju i rastu.

Meteorolog i fotograf aurore Kris Vikland napisao je na Iksu da najnovije tamne mrlje čine verovatno najveću površinu sunčevih pega koje je video do sada u ovom solarnom ciklusu.

-Sledećih 14 dana bi moglo biti veoma interesantno, dodao je on.

(sputnikportal.rs)

BONUS VIDEO: