Prvi Srbin koji je oplovio planetu bio je Stevan Vukotić iz Grblja – plodne prevlake između Kotora i Budve, poznate po mnogim sunarodnicima koji su se u prošlosti otiskivali u Evropu i svet. Sve do HH veka, glavno prekomorsko i prekookeansko sredstvo putavanja bio je isključivo brod. Tako je i junak ove naše priče samo jedan od brojnih zabeleženih slučaja. Iako u domaćoj istoriografiji ne postoji konsenzus po pitanju prvog Srbina koji je bio svetski putnik odnosno oplovio planetu, sačuvana građa iz XIX najviše je upamtila jednog - Stevana.

Pomorske i vojne enciklopedije nastale u vreme SFRJ zanemarivale su ovu istorijsku ličnost. Čak šta više, među zaslužnim admiralima i kapetanima sa jugoslovenskog prostora ime Stevana Vukotića uopšte se ne pominje. Umesto njega, epitet "prvog Jugoslovena koji je oplovio zemaljsku kuglu" nosio je hrvatski kapetan Ivo Visin. On je glorifikovan kao "naš" junak, a Vukotić je zanemaren kao da nije naš.

Stevan Vukotić je imao svega 23 godine kada je 1823. godine krenuo na put oko sveta kao navigacioni oficir. Bilo je to više do tri decenije pre Visina. Iako je plovio pod ruskom zastavom, to ne umanjuje kuriozitet njegovog podviga za istoriju pomorstva među Srbima. Među savremenicima proslavio se na ruskom ratnom brodu "Predprijatije", malom trojarbolnom jedrenjaku sa 24 topa, izgrađenom u Petrogradu.

Brod je na putovanje po svetu krenuo je u proleće 1823. godine iz Kronštata. Prešao je Baltičko more, svratio u Kopenhagen, Portsmut, prebrodio Atlantik, boravio u Rio de Žaneiru, oplovio rt Horn, obreo se u zalivu i gradu Koncepsion na čileanskoj obali, navigavao Pacifikom kroz arhipelag Tuamotu i svratio u Petropavlovsk na Kamčatki. Plovio je i obalama južne Aljaske, posetio u San Francisko i Kalifornijsku obalu, pa dalje preko Pacifika prošao Havajska ostrva, Mikroneziju, Filipine, da bi uplovivši u Indijski okean dopro do rta Dobre nade, te posetio i čuveno ostrvo Sv. Jelena na kom je jedno vreme bio zatočen Napoleon. Dalje, preko Atlantika ponovo se obreo u Porsmutu, Kopenhagenu i srećno se 1826. godine vratio u luku iz koje je i islpovio.

Brod i čitava posada u Kronštatu dočekani su sa najvećim počastima.

Svrha putovanja čitave ekspedicije bila je čisto naučna, sa 145 članova posade, među kojima je bilo mnoštvo stručnjaka prirodnjaka, astronoma, fizičara, meteorologa, jedan lekar i jedan sveštenik.

Mlad, zdrav i snažan, Stevan Vukotić, oficir i sada cirkumnavigator, odlikovan je ordenom Sv. Ane III reda i novčanom nagradom koju je primao svake godine, do smrti.

Nakon što je oplovio svet, postao je komandant jahte "Golubka". Plovio je sa gardemarinima i predavao nautiku i druge pomorske predmete. Nažalost, njegov život se prerano završio. Umro je 1833. godine, u 33. godini života i u činu kapetan-lajtnanta.

U ruskoj pomorskoj istoriji ostao je poznat pod imenom Stepan Mihailovič Vukotič, i samo je jedan od mnogih Bokelja koji su koristeći prednosti svojih prebivališta dospevali na ruske brodove i odatkle stupali u službu carstva.

Srpska istorija pamti i slučaj Matije Zmajevića koji bio je admiral ruske Baltičke flote, grofa Marka Vojnovića, admirala ruske Crnomorske flote, te grofa Nikolu Vojnovića, kontraadmirala Nikolu Vukotića, ali i mnoge druge.

Nije na odmet istaći da se mnogo više od Stevana Vukotića u istorijskom pamćenju pominje Ivo Vizin, Bokelj sa Prčanja, za koga se vezuje atribut: "prvi Južni Sloven koji je oplovio svet". Istina Ivo Vizin bio je prvi među Južnim Slovenima koji je na svom sopstvenom brodu "Splendido", oplovio svet, od 1852. do 1859 godine. Učinio je to 33 godine nakon Vukotića, koji je svet oplovio 33 godine pre Ive na ruskom ratnom brodu.

BONUS VIDEO: