Glavna razlika

Prema njegovim rečima, ovaj zemljotres u BiH i onaj u Petrinji dogodili su se na otprilike 10 kilometara dubine, a glavna razlika je u njegovim posledicama.

- Zbog vrste naslaga tla u dubini posledice u Herecegovini su mnogo blaže nego što je to bilo u Petrinji i na ostatku Banije. Na području Petrinje u dubini je tlo sastavljeno od aluvijanih naslaga, odnosno rastresitog tla što dovodi do efekta pojačanja potresa. U Hercegovini je tlo po dubini slojevita stena zbog čega su posledice na površini ipak manje - ističe Fiket.

Kamen kao spas

Zapravo je kamen spasio Hercegovinu od težih posledica.

Foto: Fejsbuk printskrin/Bljesak.info, Profimedia

 

 

- U odnosu pak na zemljotres u Zagrebu, ovaj zemljotres je puno razorniji, ali su posledice zbog manje naseljenosti puno manje - pojašnjava Fiket.

Spada u kategoriju razornih zemljotresa

Prema njegovim rečima, nakon "glavnog" zemljotresa tlo se se na tom području konstantno trese.

- Do sada smo zabeležili oko 40 naknadnih potresa, ali oni su mnogo manje snage od onoga što smo očekivali - kaže Fiket.

Foto: Profimedia

 

 

Prema njegovim rečima, tlo bi jedno duže vreme trebalo da nastavi da se trese, ali očekuje da će to trajati ipak kraće nego što je bilo na području Petrinje. Fiket ističe kako ovaj najnoviji zemljotres spada u kategoriju razornih zemljotresa, ali ga ne bi svrstao među jače razorne zemljotrese.

Zemljotres se osetio i širom Dalmacije: u Sinju, Splitu, Dubrovniku, Zadru, ali i u Karlovcu, Zagrebu, Rijeci i Puli, kao i u susednim zemljama - Crnoj Gori, Albaniji, Severnoj Makedoniji, Srbiji, Italiji i Sloveniji.

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".