Čovek čije ime nesvesno pominjemo svakog dana, kada govorimo o temperaturi u Celzijusovim stupnjevima, rođen je pre 320 godina, 27. decembra 1701. u švedskom gradu Upsali. 

Ovaj ne tako veliki grad, poznat je po najstarijem švedskom univerzitetu, i zbog toga što su u njoj kroz istoriju stvarali veliki naučnici važi za "švedski" Oksford. Sem toga, u tom gradu nalazi se i sedište Švedske protestantske crkve (titularni nadbiskup Upsale je ujedno i poglavar svih protestanata u Švedskoj). 

Jedan od svakako najznačajnijih ličnosti koje je ovaj grad dao svetu je pomenuti astronom Anders Celzijus.

On je poticao iz naučne porodice. Otac mu je bio profesor astronomije, jedan deda matematičar, a drugi astronom. Anders je nasledio porodičnu sklonost ka prirodnim naukama i svoja znanja usavršio upravo na pomenutom univerzitetu u rodnom gradu, gde je nakon školovanja i postao profesor astronomije.

Foto: Jutjub/Printskrin

Iako je Celzijus je po struci primarno bio astronom, naučnu reputaciju i svetsku slavu stekao je izumom temperaturne skale. Za potrebe proučavanja astronomskih fenomena skrenuo je fokus svojih istraživanja na temperaturne razlike i reklo bi se nenadano, ostvario neverovatan izum.

Jedno od prvih problemskih pitanja sa kojima se pozabavio ovaj naučnik bila je dilema da li na svim geografskim širinama voda ključa i ledi se na istoj temperaturi. 

Kako bi to utvrdio, razvio je preciznu temperaturnu skalu, koju smo nasledili i mi danas. Međutim, zanimljivo je da je Celzijus tačku zamrzavanja vode označavao sa 100°, a točku ključanja sa 0°, dakle suprotno načinu na koji mi danas činimo. Predložio je 1742. godine da se kao osnovne tačke za merenje temperature na termometru sa živom odaberu ledište i vrelište vode (minimalna i maksimalna skala) pri pritisku od 760 mm stupnjeva žive (mmHg), označivši najnižu tačku kao 100°, a tačku ključanja kao 0.

Celzijusovi stupnjevi (°S, ili samo Celzijus) su merna jedinica temperature u izvedenom SI sastavu. Jedinica Celzijusovog stupnja je po vrednosti jednaka jedinici Kelvin (K). Tek godinu dana nakon Celzijusove smrti, drugi Šveđanin po imenu Karl Line – obrnuo je skalu i stavio 0° kao tačku smrzavanja, a 100° kao tačku ključanja vode.

Inače, pomenuti Karl Line ostao je poznat i je po tome što je uveo sistem latinskih imena za biljke, koji je takođe u upotrebi i danas.

Pored izuma za merenje temperature, Celzijus je ostavio značajan trag na polju izučavanja dnevnih promena magnetske deklinacije i utvrdio uticaj polarnog svetl na zemljin magnetizam. 

Bavio se i metrologijom (zagovarao uvođenje Gregorijanskog kalendara, merio meridijanske stupnjeve). Godine 1736. godine sudelovao je u pionirskoj ekspediciji koja je supela da izmeri luk meridijana. Prvi je i uočio delovanje polarne svetlosti na magnetsku iglu.

Jedan krater na Mesecu danas nosi njegovo ime. Pojam "Celzijusov stepen" odnosno "stepen Celzijusa" službeno i međunarodno je prihvaćen 1948. godine na Međunarodnoj konverciji o merama i težinama.

Anders Celzijus je umro od tuberkuloze (sušice) u svom rodnom gradu 25. travnja 1744. godine, verovatno ni nesluteći da će se njegovo ime i njegovi rezultati toliko koristiti u budućnosti. Ipak, na pomen reči celzijus, on danas najmanje pada na pamet.

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".