Priča počinje u malom mestu u Istočnoj Srbiji gde Mitar, inače miran i blag čovek, iznenada i na brutalan način ubija dvanaestoro svojih komšija. Pokušavajući da rasvetle motive zločina, Petar, pripadnik bezbednosne agencije i inspektori Tomić i Blagojević pozivaju Natašu, renomiranog psihologa, da kao sudski veštak utvrdi da li je Mitar psihički oboleo ili se iza zločina krije neki drugi motiv. Ali time će samo otključati misteriju gde se prepliću vlaška magija i tajanstveni centri moći, u borbi dobra i zla koja traje vekovima.

Foto: Jutjub printskrin/SUPERSTAR TV

 

 

Nakon emitovanja serije pojam "katabaza" dosta je zainteresovao gledaoce. Slavko Štimac izgovara ovu repliku pre nego što ubije i svoju poslednju žrtvu. Ono što povezuje ovaj pojam sa brutalnim ubistvima kroz čitavu seriju jeste to što je ovaj pojam u seriji povezan kroz godine sa različitim monstruoznim zločinima koji su karakterisali masovne ubice čiji su zločini ostali misteriozni. Mnogi su zapravo ovu reč prepisivali magijskim obredima kod Vlaha, međutim ovaj pojam potiče još od davnih vremena i zapravo njeno poreklo datira iz perioda Stare Grčke.

Reč "katabaza" na starogrčkom jeziku - κατάβασις (katavasis) - bukvalno znači "ići dole". U slobodnom prevodu, značenje je "silazak u podzemlje”. Ovaj izraz prisutan je u mnogim religijama, uključujući i hrišćanstvo.

Foto: Jutjub printskrin/SUPERSTAR TV

 

 

Heroj ili božanstvo gornjeg sveta putuje u donji ili podzemni svet, odnosno u zemlju umrlih, te se vraća, često s traženim predmetom ili voljenom osobom ili uzvišenim znanjem.

Sposobnost da još za života uđe u carstvo umrlih, te se odande vrati, dokaz je da klasični heroj ima status veći od smrtnika. Božanstvo koje se vraća iz podzemlja, demonstrira eshatološke teme poput cikličnog karaktera vremena i egzistencije ili pobede nad smrću i mogućnosti besmrtnosti. Na primer, u grčkoj mitologiji Orfej ulazi u podzemlje da bi vratio Euridiku u svet živih.

Primera ima mnogo. Enkidu, na pločici "Epa o Gilgamešu", Gilgameš, silazi u podzemlje da bi sreo Utnapištima tokom potrage za besmrtnošću. Inana silazi u podzemlje s darovima da bi prošla kroz sedam vrata podzemlja. Eneja, da bi razgovarao sa svojim ocem u "Enejidi". Dante, u "Božanstvenoj komediji: Danteov Pakao"...

Foto: Jutjub printskrin/SUPERSTAR TV

 

 

Većina katabaza se dešava u natprirodnom svetu, poput hada ili pakla; tako se u Nekiji, jedanaestoj knjizi Odiseje, opisuje Odisejev silazak u podzemlje. Međutim, katabaza se može odnositi i na putovanje kroz druge distopijske predele poput onih na koje Odisej nailazi tokom svog dvadesetogodišnjeg putovanja iz Troje natrag na Itaku.

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".