U ravničaskim predelima naše zemlje, u skoro svakom dvorištu je bio posađen dud. Deca su ga obožavala, a na bosim stopalima ostajali su crni ili crveni tragovi koji su se teško prali. guske su takođe tamanile opale plodove ove slatke voćke. 

Na ogromnu tugu i žalost, ravnica više nije toliko ispunjena stablima ove zdrave voćke. 

Razlikujemo dve vrste duda, beli dud i crni dud. 

Beli dud 

Drvo koje poraste do 20 metara i ima okruglu krošnju. Mladi izdanci i lisne peteljke obiluju mlečnim sokom. Listovi su širokojajasti, obično goli, nazubljenog oboda. Plod duda (dudinja) je složen, a boja mu se kreće od bele, preko ružičaste, ili crvene do crveno-crne. Smatra se da beli dud vodi poreklo iz Kine gde se gajio zbog lišća kojim se hrane svilene bube, kao i slatkih plodova.

Foto: Printskrin/Jutjub/ Jednostavan Svet

 

Crni dud 

Drvo više od 20 m sa debelim, široko-jajastim, sok dud nazubljenim, ili nepravilno režnjevitim listovima. Sa naličja su hrapavi i dlakavi. Muški i ženski cvetovi sakupljeni su u rese iz kojih se razvija sočno dudinje crno-ljubičaste do crne boje. Plodovi crnog duda su gotovo dvostruko veći od belog. Vodi poreklo iz Irana i Avganistana odakle je prenet u ostale krajeve. Uzgaja se zbog slatkih plodova.

Ova voćka se najčešće koristi  u narodnoj medicini, a najveći značaj ima u fitoterapiji. U narodnoj medicini se od duda koristi, kora sa korena, plod i list crnog duda.  Svež i zreo plod se koristi za pravljenje sirupa. Mladi, zdravi i potpuno razvijeni listovi beru se preko leta i suše u tankom sloju na promaji u hladu.
Plod sadrži oko 9% šećera, organske kiseline, pektin, vitamine, mineralne soli…

Foto: Printskrin/Jutjub/ Jednostavan Svet

 

Dud se još koristi kao blagotvorno sredstvo za iskašljavanje, kora korena takođe  kao purgativ, list kao adstringens (sredstvo koje površinski skuplja kožu i sluzokožu), a narod veruje i da snižava koncentraciju šećera u krvi.

Sirup od crnih dudinja možemo koristiti kao sredstvo za ispiranje usta i grla tokom upalnih procesa, blagotvorno sredstvo za izazivanje stolice, sredstvo za iskašljavanje. 

Od dudovog lista se prave različiti čajevi mešani za drugim biljkama. Koristi se kod dijetalnih ishrana, za povišen šećer u krvi. U ovu mešavinu ulaze mahune crnog pasulja, list borovnice i pelin. 

Zrele, vrlo slatke bele i aromatične nakiselo-slatke crne dudinje koriste se u ishrani, od njih se pravi sok od duda, kompoti, slatko, sirup… Jedu se i sveže ili osušene, a služe i kao hrana živini. Iz dudinja crnog duda cedi se sok od koga se kuva sirup i pekmez, ali se koristi i kao blag lek protiv zapaljenja grla i usta. Od fermentisanih zrelih dudinja peče se rakija dudovača. Osušene dudinje mogu da se melju i dodaju testu za kolače. Dudovo drvo upotrebljava se za drvorez, stolariju, za izradu kaca, bačvi i buradi.

(Alo)

BONUS VIDEO: