Rođen je 1856. godine u seljačkoj porodici na severu Francuske, a odrastao je sa još četiri sestre. Majka mu je preminula kada je imao samo 18 meseci.

Vojnu školu je završio 1878. godine, a karijera je išla uzlaznom putanjom, ali sporo. Išao je protiv vladajuće ratne filozofije koja se zasnivala na pešadijskom udaru. On je zagovarao modernizaciju tehnike i oružja, što se kasnije ispostavilo tačnim.

Kao pukovnik je bio nadređeni za pešadijski puk u kom je bio mladi poručnik Šarl de Gol. Kasnije je pisao da ga je upravo Peten učio da komanduje.

Foto:Vikipedija

 

Proleća 1914. godine već je imao 58 godina i smatrao je da nikada neće postati general, te je već kupio vilu u kojoj bi proveo penziju. Međutim, vesti o ubistvu Franca Ferdinanda su odjeknule Evropom i vrlo brzo je planove o penziji zamenio spremanjem za rat.

Verdenski lav

Spletom nesrećnih okolnosti, oslobađa se mesto brigadnog-generala. Prethodno je Pjer Pezlin oduzeo sam svoj život, a njegovo mesto je zauzeo Peten. Vodio je francuske vojnike i pokazao se kao sposoban komandant, pa su brzo sledila i unapređenja.

Foto:Vikipedija

 

Uveo je mnoge novine u odnosu na dotadašnju komandu, pa je omogućio konstantan priliv municije artiljeriji i na taj način je izmorio neprijateljsku vojsku. Francuska artiljerija je izbacila preko 15 miliona bombi na položaje Nemaca u prvih pet meseci njegove komande.

Posle mnogo godina borbe na ovom frontu, on je video da će se dugo čekati pomak.

- Čekam tenkove i Amerikance - rekao je on 1917. godine kada se već uveliko očekivao prva oklopna mašina na frontu.

Foto:Vikipedija

 

Zbog zasluga u ratu je dobio titulu "maršala" koji su dobijali generali koji su se pokazali kao veoma uspešni. Jedan od retkih koji je tu titulu dobio jeste i Franš D'epere, iako mnogo kasnije. Uz Petena su tada stajali Žozef Žofr i Ferdinand Foš, dva glavnokomandujuća generala.

Izdaja

Peten je prošao kroz mnoge položaja u međuratnom periodu. On je čak predavao Francisku Franku za vreme njegovog školovanja u Francuskoj. Tada je pričao da se nada da će odvratiti ovog momka od italijanskog i nemačkog uticaja. Zbog ovog poznanstva je postavljen za ambasadora u Španiji.

Foto:Vikipedija

 

Međutim, Francuska je otpočela odbranu, a Peten se brzo i vratio u otadžbinu. Padom Pariza pala je i odbrana Francuske, a tako i država. Tražili su mir sa osvajačem.

Juna 17. 1940. godine, 30 minuta posle ponoći, Peten se prvi put obratio Francuzima kao lider Višijevske Francuske. NJegov kolega de Gol je potražio egzil u Londonu gde je sutradan tražio potpuni otpor.

Foto:Vikipedija

 

Peten je popuštao pred Hitlerom, donosio je antisemitske odluke i slao je ljude u logore. Znao je šta ga čeka, ako ikada bude zarobljen. On je 1944. godine uspeo da pobegne od nadiruće Savezničke vojske gde su ostali do 1945. godine kada se vlada iz Višija vratila u Francusku.

Suđenje

Foto:Vikipedija

 

Sudilo mu se za izdaju od sredine jula do sredine avgusta 1945. godine. Na suđenja je dolazio u uniformi maršala i uglavnom se branio ćutanjem. Osuđen je na smrt.

De Gol je, ipak, reagovao i odlučio da to ne bude smrtna kazna zbog Petenovih godina, ali i dostignuća u Prvom svetskom ratu. Osuđen je na doživotni zatvor i sve vojne počasti su mu oduzete, osim jedne - ostao je maršal.

U zatvoru na ostrvu u Atlantskom okeanu blizu obale, on je počeo polako da gubi pamćenje. Halucinacije i senilnost su polako preovladale, ali su počeli i problemi sa srcem. Takođe, nije mogao sam da se kreće.

Francuski predsednik Vinsent Oriol ga je u tajnosti izmestio iz zatvora i pružena mu je bolnička pomoć. Ipak, umro je 1951. godine sa 95 godina. Sahranjen je, a 1973. su njegove mošti ukradene sa zahtevom da bude sahranjen na Verdenskom groblju. Policija je vratila kovčeg i nekoliko dana kasnije uz prezidencijalni venac je sahranjen na istom mestu.

BONUS: NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".