Sa izbeglim Rusima je stigla i grupa Kalmika, zapadnomongolski narod budističke veroispovesti, koja se naselila u Beogradu. Stiglo je oko 600 Kalmika, a najviše ih je bilo u Malom Mokrom Lugu, Karaburmi, oko Cvetkove pijace i na Crvenom krstu.

Zbog niskog rasta, izrazito crne kose i širokih glava sa kosim očima, Beograđani su bili veoma radoznali. Nazivali su ih Kinezima, a taj nadimak su nosili sve vreme tokom života u našoj zemlji.

Među njima je stiglo i nekoliko sveštenika koji su prvu bogomolju ovoj verskoj grupi uspostavili u iznajmljenim prostorijama u Ulici Vojislava Ilića, kasnije se sele u Metohijsku ulicu.

Foto: Vikipedija

 

Kako nisu imali dovoljno novca za najamninu i opremanje hrama, sveštenici su se obratili Ministarstvu vere koje je uticalo na to da im se dozvoli skupljanje dobrovoljnog priloga.

Prostorije su bile daleko od kalmičkog naselja, ali i suviše male - javila se potreba za izgradnjom budističkog hrama - prvog u Evropi bez Rusije. Beograđani su se odazvali apelu sugrađana i pomogli. Industrijalac Miloš Jaćimović je poklonio 530 kvadratnih metara, 10 hiljada cigala i preko 7 hiljada komada građevinskog materijala. Mnogi su sledili primer Jaćimovića, pa se uključila i kraljevska porodica.

Kalmički hram ili kineska crkva se nalazila na Zvezdari koja je nosila naziv Budistička, a danas nosi ime Budvanska. Hram je bio pomagan iz Tokija, stigla je velika bronzana statua Bude.

Foto: Arhiva Novosti

 

Ovu grupu je zadesila teška sudbina Drugog svetskog rata, pa su izbegli u Nemačku. Danas su od hrama ostale samo fotografije i dokumenti.

BONUS: NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".