Priroda ima svoj način da nam istovremeno pokaže lepotu i da bude praktična, a bogatstvo kolorita listopadnih šuma i opadanje lišća u jesen su pravi primer.

Lišće opada kako bi drvo zaštitilo samo sebe. Dok četinari imaju trik u rukavu, a to su vosak i smola, sa kojim štite svoje lišće od izmrzavanja, listopadno drveće ima tanko lišće koje je podložno niskim temperaturama.

Foto: Profimedia

 

Kako se voda širi kada se smrzne, nežne lisne ćelije bi pukle tokom zime, što ih čini beskorisnim za fotosintezu. Ukoliko drveće ne bi odbacilo lišće, završilo bi sa hiljade neproduktivnih dodataka, za koje nema način da napravi hranu.

Kao da to nije dovoljno, do kraja leta na drvetu ostane mnogo lišća čije su površine oštećene od bolesti ili su delimično pojedeni od strane insekata. To dodatno ugrožava zdravlje celog drveta.

Odbacivanjem lišća drveće zapravo čuva svoje zdravlje i energiju. Time biljka stvara sebi novi početak u proleće, a hranljive materije iz raspadajućeg lišća se recikliraju na zemlji, kako bi pomogle u rastu sledećoj generaciji listova.

Ali, to nije sve što priroda otkriva ovom pojavom. U jesen, lišće ne otpada sa drveća odjednom, već polako u vrlo kontrolisanom procesu.

Foto: Profimedia

 

Kako se dani skraćuju, a temperatura smanjuje, u drveću se aktiviraju hormoni kako bi se započeo proces otpušanja lišća sa biljke. Polako se zaustavlja proizvodnja hlorofila, a počinje proizvodnja drugih grupa pigmenata, posebno antocijanina, koji stvaraju crvene i purpurne mrlje na zelenoj površini lista.

Zašto drveće ulaže posebnu energiju da proizvede jarke boje lišća, poput crvene i to isljučivo u jesen?

Uloga antocijanina je raznovrsna. Osim što su moćni antioksindanti, oni zagrevaju listove i štite ih od štetne radijacije. Pored toga, nova istraživanja su pokazala da drveće koristi jarke boje kao informacije o svojoj snazi, kako bi upozorilo i oteralo biljne vaši sa sebe.

Foto: Profimedia

 

Precizan tajming promena boje je genetički kontrolisan. Ako obratite pažnju ove jeseni, primetićete da hrast spada u poslednje drveće koje menja boju.

U toku procesa menjanja boja, drvo zatvara čašice koje nose vodu do lista. Između grančice i stabljike lista počinje da se stvara sloj koji služi da lagano izreže list sa drveta, a da ne ostavi ranu. Kako lišće opada, drvo polako ulazi u stanje mirovanja i na taj način štedi energiju za veliki povratak proleća.

BONUS VIDEO:

(Agromedia)

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".