Ajman al Zavahiri, koji je poginuo u napadu dronom koji je američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) izvela tokom vikenda u Avganistanu, imenovan je na funkciju vođe Al Kaide nakon smrti Osame bin Ladena u maju 2011.

Prema pisanju britanskog Gardijana, Zavahiri je živeo poslednjih 30 godina ''zaronjen'' u nasilje, tugu i bol – svoj i onaj koji je naneo verovatno desetinama hiljada drugih ljudi.

Čak i pre nego što se uključio u islamski ekstremizam u svojoj domovini Egiptu 70-ih, mladi Zavahiri je bio osoba čije detinjstvo nije bilo ispunjeno radošću.

Foto: Profimedia

 

Rođen je kao sin univerzitetskog profesora farmakologije u predgrađu Kaira. NJegova porodica nije bila deo egipatske elite sa njihovim zapadnjačkim načinom života, bogatstvom, poslugom...

NJegov otac je bio akademik, iz dobre porodice, ali bez sredstava, a Zavahiri je išao u državnu školu. Kao student nije voleo sport, ali je bio brz i domišljat. Lako je izborio mesto na medicinskom fakultetu.

NJegov brak su ugovorili njegovi roditelji. Žena koju su pronašli je bila dobra. Pobožna kao i njen budući muž, Aza je odlučila da prvo nosi veo, neuobičajen za žene njene klase u to vreme, a zatim i nikab, koji ostavlja samo otvorene oči.

Kada su se njih dvoje venčali, napisao je američki pisac i novinar Lorens Rajt, tražili su da posle ceremonije nema muzike i plesa.

Sedamdesete su bile vreme političkog vrenja u Egiptu. Na univerzitetima, levičarski aktivisti su se fizički i ideološki borili sa sve ekstremnijim frakcijama Islamističke organizacije Muslimanska braća.

Kada je imao 28 godina, Sovjeti su izvršili invaziju na Avganistan i mladi hirurg, nedavno oženjen, otputovao je u Pakistan da brine o ranjenim izbeglicama i borcima.

Foto:Profimedia

 

Uslovi su bili izuzetno loši, rane su često bile užasne i nije bilo dovoljno lekova.

Zavahiri se vratio u Egipat sa novim ''otrovom'' u svojoj već beskompromisnoj retorici. NJegovo putovanje kroz nasilje – šta metak čini kostima, šta geleri mesu, šta zatvaranje može učiniti umu – tek je počeo, piše Gardijan.

Godine 1981. grupa islamista ubila je egipatskog predsednika Anvara Sadata.

Zavahiri, iako nije direktno umešan, uhapšen je zajedno sa jednim od njegove braće. Prema različitim izvorima, on je ne samo da je mesecima bio zatvoren u ćeliji, već je bio prebijan svakog dana. Izgleda da je, dok su ga mučili strujom, izdao svoje saradnike.

Kada je napustio zatvor, otputovao je sa suprigom u Pakistan da nastavi svoj rad sa avganistanskim izbeglicama. Zauzeo je medicinsku poziciju u bolnici koju je finansirala kuvajtska vlada u uzavrelom pograničnom gradu Pešavaru i svakog petka je držao vatrene propovedi koje su bile popularne među rastućom arapskom zajednicom u gradu.

U Pešavaru je Zavahiri upoznao Osamu bin Ladena rođenog u Saudijskoj Arabiji. Bin Laden, šest godina mlađi od njega, imao je mnogo toga što je Zavahiriju nedostajalo. Imao je harizmu i tihu smirenost na kojoj je napeti, ljuti Egipćanin mogao samo da zavidi. Takođe je imao pristup novcu, koji je Zavahiriju bio potreban za svoje militantne sledbenike.

Lečio bin Ladena u pećinama

Nakon izlaska iz zatvora, otputovao je u Avganistan gde je učestvovao u borbi protiv sovjetskih trupa i lečio povređene mudžahedine.

Veruje se da je Al-Zavahiri uspostavio čvrstu vezu sa Bin Ladenom kasnih 1980-ih kada ga je lečio u pećinama Avganistana tokom sovjetskog bombardovanja.

- Radimo sa bratom Bin Ladenom - rekao je najavljujući spajanje terorističke grupe čiji je bio osnivač Egipatski islamski džihad sa Al Kaidom u maju 1998. godine.

"Poznajemo ga (Osamu bin Ladena prim. aut) više od deset godina. Borili smo se sa njim ovde u Avganistanu", rekao je tada.

Zajedno, dvojica vođa terorističkih organizacija potpisali su fetvu prema kojoj je "ubijanje i borba protiv Amerikanaca i njihovih saveznika, bilo civila ili vojske, obaveza svakog muslimana".

Do mesta drugog komandanta Al Kaide došao je 1998. godine, a od ubistva Osame bin Ladena 2011. godine bio je na vrhu liste najtraženijih begunaca FBI. Američki Stejt Dipartment nudio je 25 miliona dolara nagrade za informacija o njemu.

Do ranih 90-ih, kada je rat protiv Sovjeta u Avganistanu završen, Zavahiri je ponovo putovao. Možda je čak i posetio Evropu u to vreme, ali izgleda da je proveo neko vreme na Kavkazu, verovatno čak i u ruskom zatvoru. NJegova glavna baza, međutim, bio je Kartum, u Sudanu, gde je Bin Laden napravio neki vid centra za emigrantske islamske militante.

Zavahiri je u to vreme organizovao seriju bombaških napada u Egiptu, od kojih je jedan ubio učenicu i izazvao reakciju javnosti koja je decenijama osakatila militantnost u zemlji.

Nenamerna smrt ovog nevinog deteta nas je sve zabolela, ali… morali smo da se borimo protiv vlade koja je bila protiv Božjeg šerijata i podržavala je Božje neprijatelje, napisao je kasnije.

Do 1997. Zavahiri i njegova porodica su se, pomalo nevoljno, pridružili Bin Ladenu u Avganistanu. Pored 10-godišnjeg sina i tri ćerke, par je sada imao i devojčicu, rođenu sa Daunovim sindromom i nazvanu Ajša. Abdel Bari Atvan, urednik lista na arapskom jeziku al-Kuds al-Arabi sa sedištem u Londonu, otputovao je u istočni Avganistan da intervjuiše Bin Ladena te godine.

Zavahiri je bio sa vođom Al Kaide, ali se držao na distanci i od Atvana i od Bin Ladenove pratnje.

-Bio je hladan, arogantan, držao se po strani, sećao se Atvan prošle nedelje.

-Briljantan um, pravi strateg, ali veoma težak, oprezan, bez šarma, dodao je.

Zavahiri je bio jedan od ključnih ljudi unutar Al Kaide koji se zalagao za pokretanje velikog napada na Ameriku. Uprkos njegovoj kontinuiranoj fascinaciji svojom domovinom i spisima i govorima protiv njenih vladara i onih islamista za koje je smatrao da su se ''prodali'', bivši hirurg je bio jedan od vodećih zagovornika promene strategije od napada na ''bliskog neprijatelja'', odnosno režima na Bliskom istoku koji padaju jedan za drugim, pred ''dalekim neprijateljem'', SAD.

Udaranjem na potonjeg, "glavu zmije", kako ju je nazvao bin Laden, ciljevi Al Kaide bi se mnogo brže ostvarili.

Skoro 3.000 ljudi je poginulo u napadima 11. septembra. Zavahiri je takođe trebalo da plati svoju cenu. U bombardovanju Avganistana od strane koalicionih aviona predvođenih SAD koje je usledilo nakon udara, pogođena je kuća u kojoj se nalazila njegova porodica.

Foto:Profimedia

 

NJegova supruga je preminula od zadobijenih povreda. Ajša, stara četiri godine, umrla je od hipotermije na hladnoći dok su spasioci radili na iskopavanju njene majke, ne znajući da je i dete u ruševinama.

Zavahiri je pobegao i od tada se nisu pojavile skoro nikakve čvrste informacije o tome gde se on nalazi.

Predsednik SAD DŽo Bajden je lično bio uključen u sastanke za planiranje potencijalnog udara protiv njega tokom maja, juna i jula, rekao je visoki zvaničnik administracije tokom konferencijskog poziva sa novinarima.

Kako prenosi BBC, Bajden je rekao da je dao konačno odobrenje za ''precizni udar'' na 71-godišnjeg vođu Al Kaide nakon višemesečnog planiranja.

-Bez obzira koliko dugo treba, gde god da se sakrijete, ako ste pretnja našem narodu, Sjedinjene Države će vas pronaći i ubiti, rekao je Bajden, dodajući da ''nikada neće odustati od odbrane naše nacije i njenih ljudi - prenosi.

BONUS VIDEO:

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".