Nportal je odlučio da napravi niz priča posvećene jednom od najpoznatijih momaka sa beogradskog asfalta, a Darko Ašanin serijal nastavlja se hapšenjem i pokušajem Darkovog atentata u grčkom zatvoru.

Darko Ašanin uhapšen je tokom letovanja u Grčkoj, 1995. godine, zbog sumnje da je kao likvidator Udbe ubio albanskog političkog emigranta Envera Hadrija u Belgiji.

Boraveći iza rešetaka određeni zatvoreici videli su priliku da napadnu Ašanina, pa su tako albanski državljani pokušali da oduzmu život Srbina. 

Na ovaj način su, pre 27 godina, srpski mediji izveštavali o tom događaju.

Pokušaj atentata u zatvoru

Sudbina Beograđanina Darka Ašanina, koga su pre nekoliko dana napali i teško povredili albanski zatvorenici , u grčkom centralnom zatvoru "Koridalos" i dalje je neizvesna. Naime, Apelacioni sud u Atini trebalo bi 8. decembra da donese odluku o ekstradiciji belgijskoj policiji, koja tereti Ašanina za ubistvo Jugoslovena albanske nacionalnosti Envera Hadrija, 1990. godine u Briselu.

Prema informacijama beogradskih advokata Borivoja Borovića i Tome File, koji ovih dana borave u Atini, zdravstveno stanje njihovog klijenta je stabilno, mada su na njegovom telo uočljive povrede koje su mu nanela petorica pubnjenih albanskih zatvorenika u "Koridalosu". Ašanina se trenutno nalazi u bolnici koja je podzemnim hodnicima povezana sa zatvorom.

Borović i Fila kažu da je grupa pobunjenih prekjuče upala u bolničke boksove i uzela kao taoce nekoliko bolosnika. S obzirom na takvu situaciju, Ašaninova bezbednost je pričično ugrožena, a valja dodati da ovo nije jedini pokušaj lividacije Beograđanina. Naime, on je napadnut i u zatvoru na ostruvu Kos, neposredno nakon hapšenja. Nezvenično se pominje da su u njegovom ćeliju, dok je spavao, upali napadači i pretukli ga šipkama.

Foto: Arhiv Borbe

 

 

Slučaj "Hadiri"

Inače, kada je reč o ubistvu Envera Hadrija, pravni zastupnici su pred Apelacionim sudom u Atini potpuno negirali Ašaninovu umešanost u ovaj zločin, predočavajući obilje dokaza koji opovrgavaju optužbe belgijske policije.

Sve, naime, ukazuje da Ašanin u vreme kada je Albanac likvidiran uopšte nije bio u Belgiji.

Enver Hardi ubijen je u Briselu, nedaleko od stana u kome je živeo.

Slučaj do danas nije rasvetljen.

Ko je Enver Hadiri?

Enver Hadri rođen je u Peći. Otac mu je streljan kao balista.

Radio je kao učitelj sve do 1968. godine, kada je pristupio albanskoj tajnoj službi "Sigurimi". Pošto je to otkriveno, beži  u Tursku, da bi zatim u Belgiji dobio politički azil. Osim rada u "Sigurimiju" priključuje se i KGB i CIA.

Pouzdano se zna da se nekoliko puta u Moskvi sastao sa visokim oficirom KGB Karnilovim, dok je u Americi neprestano održavao kontakt sa senatorom Diogradijem, poznatim čovekom albanskog lobija.

Božidar Spasić, bivši načelnik u SDB Jugoslavije, izjavio je kasnije da je Hadri radio čak i za našu službu. Spasić je posle Hadrijeve likvidacija javno govorio da je to učinila naša Državna bezbednost, po njegovom nalogu. Navodno, ubice su dvojica mladića iz Sarajeva, nastanjeni u Beogradu. A, sve je, tvrdi Spasić, irađeno u saradnji sa belgijskom policijom. 

* Tekst je objavljen 19. novembra 1995. godine u listu Ekspres Politika. *

BONUS GALERIJA: Zemunski klan - retko viđene slike kriminalne grupe

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".