LJubitelji sporta legendarnog vaterpolistu Aleksandra Ćirića najviše pamte po nekoliko karakteristika: čvrstoj odbrani, igranju na nezgodnoj strani i posebno po plivanju za loptu na početku utakmice i svake četvrtine.

U periodu od 1997. do 2008. koliko je trajala njegova reprezentativna karijera, bilo je nemoguće zamisliti početak meča bez igrača sa brojem 9 u krupnom kadru i njegovog "vodenog sprinta". Često ističe da je za razvoj njegove karijere najzaslužniji legendarni vaterpolo stručnjak Vlaho Bata Orlić sa kojim je sarađivao u Bečeju.

Foto: Jutjub printskrin/Redaroume

 

Ćirić je ostavio dubok trag u generaciji formiranoj po nestanku Jugoslavije. Najpre na klupskom planu, kada je sa Bečejem osvojio Ligu šampiona 2000. godine. U finalu protiv Mladosti (11:8), bio je proglašen za najkorisnijeg igrača, a ceremoniju dodele trofeja obeležilo je skandiranje "Ćiro majstore"

Foto: Tanjug/Darko Dozet

 

Što se tiče reprezentativnog aspekta, nukleus tima je stvoren na Evropskom prvenstvu 1997. u Sevilji. Pod komandnom palicom Nikole Stamenića plave kapice zadužili su golobradi momci poput pomenutog Ćirića, Aleksandra Šapića, Danila Ikodinovića, Dejana Savića, uz relativno iskusne Vladimira Vujasinovića i Petra Trbojevića.

Podmlađeni tim SR Jugoslavije poražen je u finalu od Mađarske (3:2), koja je takođe na tom šampionatu uspostavila novu okosnicu tima. Bio je to početak decenijskog rivalstva uz pregršt kultnih okršaja između naše zemlje i njenog severnog suseda.

Ova generacija je u razmaku od 11 godina osvojila tri evropska, jedno svetsko zlato, jedno olimpijsko srebro i dve bronze. Jedina stavka koja joj je nedostajala da kompletira velika takmičenja bile su Olimpijske igre, čije je zlato uvek izmicalo, od Sidneja '00 preko Atine '04 do Pekinga '08.

Zlatno doba od Budimpešte '01 do Beograda '06

No, ono što treba istaći jeste činjenica da je Ćirić bio deo reprezentacije koja je donela prvo zlato nakon razbijanja Jugoslavije. Bilo je to na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2001. godine. Tada je prekinut post dug deset godina, započet po osvajanju evropskog i svetskog zlata 1991. u Atini, odnosno u Pertu.

U finalu u kojem je savladana Italija (8:5), Ćirić je doprineo izgradnji granitne odbrane koja je preko 15 minuta uspešno odvraćala "azure" od našeg gola! 

Zlatni niz nastavljen je na EP u Kranju 2003. Plavi su odbranili najsjajnije odličje u finalu protiv Hrvatske (9:8), koje je ličilo na bojno polje a ne na sportski događaj.

Pored divljanja hrvatskih navijača, meč je obeležio i Ćirićev gol za produžetak. Pri rezultatu 8:7 za "barakude", Ćira je postigao gol sa nezgodne strane, a Šefik odbranio zicer Hiniću, čime su našu reprezentaciju ostavili u životu i omogućili odbranu titule.

Nažalost, senku na antologijsku pobedu bacio je jedan bizaran detalj. Prilikom evakuacije sa bazena usled divljanja hrvatskih huligana, Ćirić je pao i povredio koleno.

Foto: N.Skenderija

 

Treće uzastopno evropsko zlato Ćira je osvojio 2006. na EP u Beogradu. Bilo je to prvo zlatno odličje pod imenom Srbija i njegovo poslednje.

Foto: N. Paraušić

 

Interesantan je podatak da je sva tri evropska zlata osvojio pod tri različita državna imena (Savezna Republika Jugoslavija, Srbija i Crna Gora, Srbija).

Čaše žuči iz Atine i Pekinga

Na čaše meda sa evropskih prvenstava nadovezale su se čaše žuči. Ona najgorča ispijena je na OI u Atini 2004. godine. Reprezentacija SCG suočila se u finalu sa dužnikom iz Sidneja '00 reprezentacijom Mađarske.

Izabranici slavnog Deneša Kemenjija pokazali su da su pretplaćeni na olimpijsko zlato. Početnih 3:0 za plave, prednost od 7:5 u poslednjoj četvrtini i čak dva igrača više nisu bili dovoljni da se severni susedi bace na kolena.

Mađari su se izmigoljili i poveli 8:7, a poslednji Šapićev udarac zaustavio je Zoltan Seči i srušio snove o olimpijskom zlatu. Do danas nije rasvetljeno zašto je Ćirić presedeo na klupi poslednjih nekoliko minuta meča.

Četiri godine kasnije naša reprezentacija je ponovo zaustavljena u pohodu na olimpijsko zlato. Ovog puta blamaža je bila daleko veća. Sjedinjene Američke Države potopile su Srbiju u polufinalu rezultatom 10:5. Naelektrisana atmosfera unutar tima kulminirala je tučom Denisa Šefika i Aleksandra Šapića posle šokantnog poraza.

Foto: M. Vukadinović

Zlato je naravno pripalo "pretplaćenoj generaciji" Mađara koju su činili Zoltan Seči, Tamaš Kašaš, Tibor Benedek, Gergelji Kiš, Peter Biroš i drugi. Bilo je to njihovo treće uzastopno zlatno odličje na OI.

IZ BAZENA U TRENERSKE VODE

Legendarni Ćira je 2015. godine okončao igračku karijeru u Radničkom iz Kragujevca. Još se nije ni osušio po izlasku iz bazena, a već je preuzeo reprezentaciju Irana, sa kojom je 2018. godineosvojio bronzu na Azijskim igrama, čime je ova zemlja osvojila medalju prvi put posle 44 godine.

Sredinom januara ove godine preuzeo je ženski tim Olimpijakosa sa kojim je osvojio Ligu šampiona. Ono što daje posebnu težinu uspehu jeste činjenica da je preuzeo ekipu na pola sezone. 

Ćirini uspesi sa reprezentacijom:

Evrooska prvenstva: tri zlata (2001, 2003, 2006), dva srebra (1997, 2008)

Svetska prvenstva: srebro (2001), dve bronze (1998, 2003)

Olimpijske igre: srebro (2004), dve bronze (2000, 2004).

BONUS GALERIJA: Aleksandar Ćirić - Usein Bolt među vaterpolistima

 

 

BONUS VIDEO:

 

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".