Smešten duž jugoistočne obale Havaja, procenjuje se da je Kilauea star između 210.000 i 280.000 godina, kao i da se izdigao iznad nivoa mora pre otprilike 100.000 godina.

Novo istraživanje sugeriše da se originalni izvor magme nalazi na više od 90 kilometara ispod žarišta. Iako su prethodne studije pronašle dve plitke komore magme ispod vulkana Kilauee, ovo nije objašnjavalo odakle potiče tolika magma koju ovaj vulkan izbacuje.

Veća komora, duboka oko 11 kilometara, iako je otkrivena uz pomoć seizmičkih talasa 2014. godine, nije pružila dvoljno dobro objašnjenje na pitanje o načinu postanka vulkana. Stoga su rešili da sprovedu nove analize sa ciljem da daju odgovor na pitanje koje ih već dugo muči.

Piroklastični materijal na 100 km dubine


Nova analiza fragmenata drevnih vulkanskih stena, iskopanih sa jugoistočnog boka Velikog ostrva, sugeriše da je Kilauea nastao iz bazena piroklastičnog materijala dubokog blizu 100 kilometara.

Negde između 210.000 i 280.000 godina, pacifička tektonska ploča se pomerila i oblak magme je pojurio naviše u more. Kako se vrela tečnost hladila i postajala čvrsta, formirala je veliki „štit" koji se suprostavljao talasima pre oko 100.000 godina.

https://www.instagram.com/p/Cdwyb8NJ2gD/?utm_source=ig_web_copy_link

Tako je nastala Kilauea, ali originalne stene izbačene iz ovog žarištata je teško pronaći, jer su zakopane ispod brojnih slojeva lave koji su se vremenom "taložili". Pre izvršenih ispitivanja naučnici su verovali da je vulkan nastao iz čvrste stene koja se otapala usled toplote koja je izvirala iz žarišta.

Novo istraživanje sugeriše na frakcionu kristalizaciju garanata
Novo istraživanje, međutim, ne nalazi nikakve dokaze koji bi podržali tu hipotezu. Utvrđeno je da prikupljene stene sadrže skup elemenata za koje uzorci sugerišu da se mogu formirati samo na jedan specifičan način.

Umesto delimičnog topljenja, čini se da je vulkan Kilauea prvobitno nastao frakcionom kristalizacijom. Ovaj termin opisuje stvaranje kristala u dubokim bazenima magme, koji kasnije ne reaguju na zaostalo topljenje.

https://www.instagram.com/tv/CVawOipK2j2/?utm_source=ig_web_copy_link

Glavni autor studije, geolog Laura Miler sa Univerziteta Monaš u Australiji navodi da su način na koji je formiran vulkan, ispitivali uz pomoć eksperimentalnog rada koji je uključivao topljenje sintetičkih stena na velikm temperaturama i pod velikim pritiscima, kao i uz pomoć nove metode ispitivanja koncentracija elemenata u uzorcima.

"Otkrili smo da se uzorci mogu formirati samo kristalizacijom i uklanjanjem tj. frakcionom kristalizacijom - granata", rekla je Laura Miler.

Granat je kristal koji može da se formira kada je magma izložena visokim pritiscima i temperaturama na dubini od 90 kilometara ispod Zemljine kore. Drugim rečima ovo sugeriše da je prvobitna erupcija potekla sa sličnih dubina.

https://www.instagram.com/p/BgAkpNUjFUA/?utm_source=ig_web_copy_link

Eksperimenti pokazuju da granat može da se kristališe na dubinama do 150 kilometara ispod Zemljine kore.

Vulkani u drugim delovima sveta - poput Vezuva - takođe ukazuju na vreme formiranja kristala koja sugerišu da se ispod površine kriju "dugovečni duboko usađeni" rezervoari magme. Ipak, čini se da je originalna komora magme Kilauea mnogo dublja od drugih komora vulkana, pa misterija još uvek nije rešena.

(Nacionalna geografija)