Mnogobrojni običaji vezuju se za ovaj praznik, a Đurđevdan važi i za jednu od naajčešćih slava kod pravoslavnih Srba.

Ovaj praznik, koji se “naslonio” na prethrišćansku mitologiju i starog srpsko božanstvo plodnosti Jarilo, vezan je za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre useve.

Jedan od glavnih običaja je da se dan pre Đurđevdana priprema voda kojom će se na dan slave ukućani umivati. Prema verovanjima, ta voda pomaže da u kuću privučete sreću, ljubav i blagostanje. U nju se stavlja razno prolećno bilje, kako bi ukućani bili zdravi, a dobro je da dodate dren i zdravac.

Na kraju se spušta čuvarkuća, prvo jaje koje ste ofarbali na Vasrks.

Običaj je da se pletu venčići od lekovitih trava koji se onda bacaju u tekuću vodu.

Veruje se da venčić, kao svojevrstan simbol, ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet, štiti od uroka, daruje plodnost, vraća ljubav.

Đurđevdan je praznik stočara, pa su se običaji najduže zadržali u planinskim krajevima.

Ko ima baštu, valja se da posudu ostavi preko noći pod ružom. Ujutru se prvo ovom vodom umivaju deca, da budu zdrava kao dren, pa devojke da privuku ljubav. Domaćini se umivaju đurđevdanskom vodom sa željom da im dom bude zaštićen od svega i pun berićeta.

Za zdravlje i bogatstvo, narod kiti kuće i kapije - dovoljno je i samo nekoliko zelenih grančica, a možete isplesti i venčić i staviti na vrata. Običaj je da to uradite uveče, uoči Đurđevdana ili sutradan u zoru.

Običaji kažu da na Đurđevan ne valja spavati, a ako neko baš mora da odrema, bilo bi dobro da i na Markovdan odspava na istom mestu. Narod priželjkuje da na ovaj dan bude vedro, jer to znači da će godina biti plodna.

Običaj je i da se ide na Đurđevdanski uranak, na nekom proplanku ili pored reke. Obavezno je pripremiti gozbu, hranu i piće, a verovanja kažu da je neizostavan deo trpeze jagnje na ražnju.

Pošto se ovim praznikom ispraća zima i dočekuje proleće, a do tada nije valjalo spavati pod otvorenim nebom, ovaj praznik je i “dan okupljanja hajduka”. Takozvani hajdučki sastanak, kada bi počeli da se okupljaju odmetnici da bi zapodenuli borbu protiv Turaka, ili jednostavno pljačkali imućne trgovce i seljake.

Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem „da budu napredni kao vrba“, kite zdravcem “da budu zdravi kao zdravac”, koprivom “da kopriva opeče bolesti sa njim”, i selenom “da im duša miriše kao selen”.

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".