O ovoj bolesti mnogi ne znaju ništa, ali ljudima je jasno da je dijagnoza dovoljno ozbiljna da onesposobi Vilisa da nastavi da se bavi glumom. Šta je afazija, kako nastaje i postoji li način da se izleči ili makar uspori njeno napredovanje?


Afazija se odnosi na poremećaj već usvojenog jezika i govora, a njen uzrok je poznato ili nepoznato moždano oštećenje. Najčešće se javlja kao posledica moždanog udara.

Uzroci su obično vaskularne lezije, tumori, traume, degenerativne bolesti centralnog nervnog sistema. Može nastupiti i povredom glave, udarcem ili infekcijom.

Foto: Profimedia

 

 

Klinička slika

Afazija je nesposobnost upotrebe jezika: kao takva, ona se manifestuje kroz sve jezičke modalitete: pogađa sposobnost slušanja i govora, čitanja i pisanja, a ne zavisi od sluha i vida.

Najčešće, afazija nastaje kao posledica prekida anatomskih veza između senzornih i motornih delova mozga.

NJene karakteristike su: govor je uglavnom fluentan, dolazi do poremećaja imenovanja, nemogućnosti ponavljanja reči, razumevanje je delimično očuvano, čitanje je moguće u sebi, ali ne i na glas. Pacijent je obično svestan problema i pokušava da se ispravi.

Kada se afazija javi kao posledica infarkta, pacijent ne govori, ne razume govor, ne čita, ne piše, ne ponavlja reči i ne imenuje viđene predmete.

Lečenje

Neophodno je da se što pre traži pomoć logopeda koji će nastaviti u bolnici već započetu terapiju.

Bilo bi dobro početi što ranije, jer čekanje negativno deluje na rezultat i trajanje terapije.

Može se reći da je rehabilitacija skoro nezamisliva bez saradnje porodice koja mora biti stalna, uporna, bez prekida, što nije lako, jer rehabilitacija traje godinama.

Članovi porodice sa bolesnikom moraju ponavljati ono što je radio kod logopeda i pomagati mu u savladavanju pismenih i usmenih zadataka.

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".