Prema njegovim rečima, tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u subotu zatražio je od njega podršku u evakuaciji turskih državljana iz Marijupolja.

- Još pre početka ratnih dejstava obavestili smo naše građane o evakuaciji. Od početka rata evakuisano je 14.480 ljudi. Više od četiri hiljade ih je samostalno stiglo u Tursku. Takođe, juče je evakuisano preko 400 ljudi - naveo je on.

Čavušoglu je takođe izjavio da je na sastanku šefova diplomatije Rusije i Ukrajine u Antaliji predložio otvaranje humanitarnih koridora u Marijupolju.

Foto: Tanjug/AP

 

 

- Pokrenuo sam pitanje potrebe za otvaranjem humanitarnog koridora. Ali nažalost, strane još uvek ne mogu da postignu razumevanje po tom pitanj - naveo je ministar.

Kako kaže, Ankara primećuje približavanje stavova o nekim pitanjima između Moskve i Kijeva, o čemu je govorio i ruski predsednik Vladimir Putin. Ali, pre svega je neophodno postići prekid vatre, smatra Čavušoglu.

Prema njegovim rečima, Putin rekao je tokom razgovora sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom da se ne protivi sastanku sa ukrajinskim liderom Vladimirom Zelenskim.

- Ulažemo velike napore da organizujemo sastanak lidera Rusije i Ukrajine. Još pre početka rata nastojali smo na tome. U principu, Putin je tokom telefonskih razgovora sa našim predsednikom rekao da je nije protiv takvog sastanka. Ukrajinska strana je spremna. U toku su tehnički pregovori između strana u Belorusiji. S druge strane, postoje napori drugih kanala, koje takođe podržavamo - objasnio je ministar spoljnih poslova Turske.

Rusija i Ukrajina su prethodno održale tri runde pregovora. Strane su tokom druge runde pregovora postigle dogovor o zajedničkom obezbeđivanju humanitarnih koridora za evakuaciju građana, kao i o dostavi hrane i lekova, ali humanitarni koridori nisu u potpunosti počeli da funkcionišu.

Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara objavio o početku vojne operacije demilitarizacije Ukrajine. On je u obraćanju sugrađanima rekao da okolnosti „zahtevaju odlučnu i hitnu akciju, pošto su se republike Donbasa obratile Moskvi za pomoć. Putin je istakao da je cilj operacije "zaštita ljudi koji su već osam godina izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima". Za to je, prema njegovim rečima, planirano da se izvrši "demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine" i da se privedu pravdi svi ratni zločinci odgovorni za "krvave zločine nad civilima" u Donbasu. Ministarstvo odbrane Rusije redovno naglašava da ruska vojska ne nanosi nikakve udare po gradovima Ukrajine: vojna infrastruktura se onesposobljava visokopreciznim sredstvima.

Foto: Tanjug/AP

 

 

Kao odgovor na vojnu operaciju, zapadne zemlje počele su da uvode nove antiruske sankcije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov primetio je da su to veoma ozbiljna ograničenja, ali se Rusija za njih unapred pripremala. Sa svoje strane, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da su strane kompanije koje odbijaju da posluju sa Rusijom to učinile pod ogromnim pritiskom, ali da će Rusija rešiti sve probleme sa ekonomijom koje joj Zapad stvara.

(Sputnjik)

 

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".