Ceo serijal "Željko Ražnatović Arkan" možete ispratiti na LINKU.

Datum rođenja/smrti: 17. april 1952 - 15. januar 2000.

Mesto rođenja: Brežice (Slovenija)

Poznat po: Navodni "poslovi" za Službu državne bezbednosti. Najmoćniji žestoki momak u istoriji Srbije, takođe i narodni poslanik. Vlasnik FK "Obilić". Komandant Srpske dobrovoljačke garde. Predsednik stranke Srpskog jedinstva. Suprug Svetlane Cece Ražnatović.

Optužen za: Ratne zločine u ratu u Hrvatskoj i BiH, tuče, pljačke, reket, pucnjave, navodna ubistva, šverc, zastrašivanja za Državnu bezbednost, ilegalna trgovina na fudbalskom tržištu.

Foto: N. Paraušić

Ne samo da je njegovo ubistvo pokriveno velom misterije, već je čitav njegov život bio takav, a dan posle njegove smrti, "Novosti" su pisale ovako:

PRIČA O ANTIHEROJU

Još kao dečak, a potom punoletan, osuđivan je, u SFRJ i Evropi, zbog teških krađa i oružanih pljački. Interpol je u nekoliko navrata raspisivao poternicu za njim. Široj javnosti postao je poznat kao vođa i osnivač navijača Crvene zvezde - "Delija". Po raspadu druge Jugoslavije, postao komandant Srpske dobrovoljačke garde. 

Kontraverzni Željko Ražnatović Arkan, za neke heroj, za neke kriminalac, rođen je 17. aprila 1952. godine, u Brežicama, u Sloveniji, od oca Veljka, oficira JNA, i majke Slavke. 

Još kao dečak, a potom i kao punoletan, osuđivan je zbog teških krađa i oružanih pljački. Iz istih razloga i u inostranstvu je hapšen nekoliko puta, i svaki put je uspevao da pobegne iz zatvora u Belgiji, Holandiji, Nemačkoj, Švajcarskoj. 

Foto: Arhiv Borbe

 

Tokom 1974. godine, u Švedskojizvršio je tri oružana napada, i 12 krađa. Iste godine, navodno, u Belgiji bio je akter u oružanoj pljački banke "Lamber", a iz zatvora je pobegao 4. jula 1979. godine. 

U bifšoj SR Nemačkoj provalio je u bižuterijsku radnju 1. juna 1981. godine. Tom prilikom je ranjen i uhvaćen, ali je iz bolnice uspeo da pobegne sa lažnom francuskom ličnom kartom.

"IMAM JEDAN ŽIVOT"

NA pitanje novinara dali se boji, Arkan je jednom prilikom odgovorio:

- Kao i ostali ljudi, imam samo jedan život. Bio sam u mnogim nezavidnim situacijama, ali mislim da je to sudbina. Čovek može da umre na razne načine, ali ja o tome ne mislim i neću da mislim.

Posle ubistva Radovana Stojičića Badže, na konferenciji za štampu, na pitanje da li je on sledeći, Ražnatović je odgovorio: 

- Neka bude šta bude.

S "TIGROVIMA" U RATU

Ako je verovati novinskim tekstovima, Arkana je tražio Interpol crvenim poternicama, kao teroristu i opasnog kriminalca, stalno naoružanog. Ipak, u Interpolovom dosijeu, navodno nedostaju dva događaja iz Arkanovog beogradskog života. On je, navodi se, novembra 1983. godine, u Ulici 27. marta 34 upucao dvojicu milicionara, a 26, februara 1986. godine, u Ulici Lole Ribara 4, tukao ekonomistu Predraga Đajića, bivšeg fudbalera Crvene zvezde,zbog čega je presudom, koju je donela sudija Vesna Bapšek iz Prvog opštinskog suda, osuđen na osam meseci zatvora, što je odbrojao u padinskoj skeli.

Zbog pljačke banke u Zagrebu, za Ražnatovićem je raspisana i poternica u Hrvatskoj, na osnovu koje su hteli da izdejstvuju njegovo izručenje preko interpola. 

Prema pričama iz osamdesetih godina, Željko Ražnatović važio je i za poverljivog čoveka Službe državne bezbednosti. Jedna od afera iz tog perioda u kojoj se najčešće spominjalo Arkanovo ime bilo je i misteriozno ubistvo Stjepana Đurekovića, jednog od prvih ljudi u to vreme moćne INE.

U jednom od mnogobrojnih intervjua, Ražnatović je demantovao priče koje su kružile da je njegov najveći, odnosno najpouzadniji saradnik bio Stane Dolanc, koji je u poslednjim danima Titove ere važio za Brozovog naslednika i najuticajnijeg čoveka tadašnje SFRJ.

Po izbijanju ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, Arkan sa svojom Srpskom dobrovoljačkom gardom, popularnim "tigrovima" učestvovao je u borbama u Hrvatskoj i Bosni. Početkom zime, koja je prethodila sukobu u Hrvatskoj, osuđen je na šestomesečni zatvor u Zagrebu, zbog prebacivanja oružja. Kada se, posle kraćeg vremena vratio iz Zagreba, odležavši manji deo kazne, beogradsko podzemlje, kome je po svemu pripadao dočekao ga je kao heroja. 

DESETKA NA DIPLOMI

PREMA zvaničnim podacima Stranke srpstvog jedinstva, Željko Ražnatović je završio srednju i Višu ugostiteljsku školu u Beogradu. Na Fakultetu fizičke kulture u Novom Sadu na Višoj trenerskoj školi diplomirao je sa čistom desetkom.

Bio je predsednik više kompanija: "SDG kompanija", "Ari kompani". Bio je predsednik Grand kazina u hotelu "Jugoslavija" i FK "Obilić".

"DINAMO" - "ZVEZDA"

Županjski sud u Osjeku, preko hrvatskog odeljenja Interpola raspisao je poternicu za Arkanom zbog krivičnog dela "genocida nad hrvatskimstanovništvom u selima Šodolovci i Koprivica". Osim toga, hrvatski Interpol sumnjičio je Arkana da je u novembru 1991. godine izdao naredbu da se pobije nesrpski živalj, u Borovu selu i Vukovaru.

U politički život Srbije, Ražnatović je ušao kao poslanik u Skupštini Srbije na čelu grupe građana 1992. godine. Po raspuštanju tog saziva Skupštine, godinu dana kasnije, osniva Stranku srpskog jedinstva, sa kojom nije uspeo da ponovi uspeh.

Kako je svojevremeno tvrdio, signal za osnivanje dobrovoljačke garde, kojom je on lično komandovao, bila je utakmica Dinamo - Crvena zvezda u Zagrebu, odigrana 13. maja 1990. godine. 

- Ja sam od šačice navijača napravio moćnu i disciplinovanu jedinicu koja je s ponosom branila naš narod preko Drine - izjavio je Arkan koji je uoči izbijanja rata bio vođa navijača Crvene zvezde. 

O Arkanu i njegovim "Tigrovima" kružile su razne priče, od toga da siluju i pljačkaju nedužno stanovništvo, pa do toga da su neustrašivi borci i zaštitnici srpstva. Sam Arkan isticao je ortodoksnu veru u srpstvo. Prva njegova slavna slika napravljena je, na dan pada Vukovara na kojoj on pogledom odmerava postrojene hrvatske vojnike, koji bacaju svoje "kalašnjikove" na zemlju.

Foto: Arhiva Novosti

 

- Došao je kao skroman vojnik dečijeg lika, a mi ga ispraćamo kao junaka - govorili su srbi iz Bijeljine, prilikomregrutovanja 17 mladića za Arkanovu Srpsku dobrovoljačku gardu.

Tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, Luiz Arbur saopštila je da je septembra 1997. godine podigla optužnicu protiv Ražnatovića kao i da optužnica "ostaje pod pečatom". Dve nedelje kasnije, u Hagu je obelodanjeno da je Arkan optužen za zločine protiv čovečnosti, kako se navodi u nalogu za hapšenje, koji je aprila iste godine podeljen novinarima.

Kada je obelodanjeno da je napisana optužnica protiv njega. Arkan je za američku TV mrežu Si-En-En, izjavio da odbacuje optužbe Haškog tribunala da je počinio ratne zločine i ocenio da je optužnica podignuta isključivo iz političkih razloga. 

SPORT I PORODICA

- Optužnica je podignuta zbog političke situacije, jer sam rekao da ću ukoliko NATO dođe sa kopnenim trupama otići na Kosovo i sa svojim dobrovoljcima braniti svoju zemlju - rekao je Arkan.

*"Nportal" je rešio da napravi rekonstrukciju tog dramatičnog događaja i da iz arhive izvuče stare novinske tekstove i snimke iz tog vremena. Ovaj tekst, objavljen je u Večernjim novostima 16. 1. 2000. godine*

Željko Ražnatović je za sobom ostavio devetoro dece iz nekoliko brakova, a njegova poslednja supruga je jedna od najpopularnijih srpskih pevačica Svetlana Ceca Ražnatović. O njegovom bračnom životu, biće više reči narednih dana.

Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".

Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".